Ne postoji opravdani razlog za uklanjanje platana

Na temelju pristiglih prijava na servis Zelenog telefona  vezano uz slučaj platana u Ulici Ruđera Boškovića, Udruga Eko-Zadar kontaktirala je nekoliko adresa i brojeva telefona s ciljem dobivanja stručnog  mišljenja o platanama u Zadru.
U svrhu edukacije, postavili smo slijedeća pitanja: koje je Vaše  mišljenje kao stručnjaka o ulozi stabala u ekosustavu grada, na koji  način se utvrđuje zdravlje stabala te koje su specifičnosti platana oko kojih treba voditi brigu u urbanom kontekstu?, priopćili su iz Eko-Zadra.
Uloga stabala u ekosustavu (grada)
Razumijevanje stabla kao i šume u ekologiji zauzima nešto širu definiciju od njezine tehničke uporabe. U tom smislu, korisna je uputa kako  šuma ne prestaje biti šumom ako stabla nestanu (prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu). O kompleksnosti šumskog ekosustava  govori činjenica kako osim drveća koje dominira, šuma predstavlja zajednicu biljaka, životinja i mikroorganizama. Uzmimo u obzir i kako su  krošnje stabala nerijetko mjesto za gnijezda ptičicama, izvor hrane pojedinim životinjama te stanište drugim živim organizmima.
Šume kao i stabla u urbanim sredinama specifično su prirodno bogatstvo te pozitivno utječu na kvalitetu našega života. Kao što je poznato,  općekorisne funkcije šuma jesu: zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,  uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova, pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo  te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom, povoljni utjecaj  na klimu i poljodjelsku djelatnost, pročišćavanje onečišćenoga zraka, utjecaj na ljepotu krajobraza, stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje, osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, očuvanje ekosustava i  krajobraza, podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.), ublažavanje učinka „staklenika atmosfere” vezivanjem ugljika  te obogaćivanje okoliša kisikom, opća zaštita i unapređivanje čovjekova  okoliša. Postojanje šumskih ekosustava kao i stabla posađena kao drvoredi i parkovi u urbanim sredinama (platane u Zadru) predstavljaju neprocjenjivi biološki kapital u razvoju lokalnih zajednica, (i u turističkom  smislu) kao mjesta za ugodan i kvalitetan boravak, ističe se u  priopćenju.
Zdravlje stabala
Sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu javili smo se doc. dr.sc. Damiru Drvodeliću, koji je naveo kako se „stabla mogu zaštititi i produžiti im životni vijek na niz načina (orezivanje, vertikalno malčiranje, prozračivanje,  dodatak hranjiva,…). Najvažnije za stablo je prostor rasta koji mora biti  adekvatan njegovoj veličini te da u tlu nema nikakvih prepreka za rast i  razvoj korijena.” Pri tome, Drvodelić navodi kako procjenu zdravstvenog  stanja urbanih stabala treba sagledati s biološke  i mehaničke  komponente. Precizna mjerenja pomoću arborikulturnih instrumenata obavljaju se na onim stablima gdje se prethodnom vizualno-kontrolnom  metodom utvrdilo postojanje određene greške i simptomi koji upućuju  na promjenu u unutarnjem stanju drva.
Prema informacijama dr.sc. Andrije Vukadina, rukovoditelja Odsjeka  za štetne organizme bilja i biljnih proizvoda pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, koji je kratkim boravkom u Zadru pogledao platane, utvrđeno je kako su one u dobrom zdravom stanju osim jedne, za  koju se pretpostavlja da je trula iznutra, za što bi trebalo poseban pregled. Pretpostavka je kako je tom stablu odrezana grana iako „rez” koji je  nastao nije adekvatno saniran (koriste se različiti premazi), zbog čega je  povećana mogućnost truljenja stabla iznutra.
S obzirom na višegodišnje nalaze azijske strizibube u okolici Zadra  (Turanj, Sveti Filip i Jakov i Biograd) na pregledanim platanama nisu  uočeni simptomi napada ovog opasnog karantenskog štetnika. Osim navedenog, Vukadin je utvrdio kako platane nisu napadnute drugim bolestima i štetnicima, što se vidjelo vizualnim pregledom stabala platana i  eventualnim pronalaskom karakterističnih simptoma napada. „Nezgoda” platana jest, kako navodi, što svojim korijenskim sustavom dižu cestu, iako smatra kako postoje druga rješenja umjesto njihova uklanjanja.
Savjet Zelenog telefona
Svaki ekosustav, da bi održavao zdravlje, zahtjeva zbrinjavanje, zaštitu  i njegu. Platane kao iznimno visoka stabla (narastu i do 50 m) održavaju  se redovnim orezivanjem. Pod održavanjem se podrazumijeva i uklanjanje grana koje su mrtve, odumiruće ili bolesne. U slučaju zadarskih platana, doznajemo kako je za njihovo očuvanje neophodno ulaganje, poput redukcije krošnji gdje se za to utvrdi potreba te uređenje uvjeta za  život stabala, ponajprije proširenje kruga oko debla (sadnog otvora) radi  dotoka veće količine vode, što umanjuje mogućnost sušenja stabla. Prednosti platana u urbanom prostoru i ekosustavu su stvaranje sjene i hladovine, njezina estetska svojstva, otpornost na ispušne plinove i gradsku  prašinu, otpornost na ekstremne temperature i dugovječnost.
– Prema navedenom, zaključujemo kako odluke ili neslužbeni spomeni o mogućnostima uklanjanja stabala u gradskom ekosustavu (bilo riječ  o spomenutim platanama ili drugim stablima/drvoredima u gradu),  zahtijevaju savjet struke i pogled ekologa koji stablima pristupaju kao jedinki ali i zajednici – uzimajući u obzir ono što čini uvjete i okruženje u  kojima stabla žive i kako žive, stoji u priopćenju koje potpisuje Tereza  Kaurinović iz Zelenog telefona.