Lokacija Voštarnica – mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37 metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, oko dvije tisuće kuna, uvjet je – najam od 1. listopada do 1. srpnja
Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu u izlaganju na Destinacijskom forumu dotakao se onoga što velik broj mladih obitelji bez vlastite nekretnine u Zadru, već dobro zna.
Cijene najma koje su se vinule u nebo, premašujući one zagrebačke sada već dvostruko, seobe pred ljetne mjesece jer se stambene jedinice masovno iznajmljuju kao apartmani, podstanarska je strana priče o kojoj nitko ne govori.
Poluotok novi Dubrovnik
Lokacija Voštarnica – mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37 metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Cijena je to koju si malo tko može priuštiti.
Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, usklađenija s plaćama lokalnih stanovnika, oko dvije do dvije i pol tisuće kuna, uvjet je redovito isti – najam je moguć od 1. listopada do 1. srpnja. Takve opcije povoljne su za studente Sveučilišta u Zadru koji tijekom ljetnih mjeseci odlaze svojim obiteljima u druge gradove, no one mlade radne obitelji koje predstavljaju okosnicu zadarskog gospodarstva ostavljene su na milost i nemilost posljedicama zadarske sveprisutne apartmanizacije.
I dok Jukić upozorava na to kako bi zadarski Poluotok mogao postati novi Dubrovnik, u sjeni toga upozorenja mlade obitelji koje ne mogu plaćati ovako skupe najmove odlaze u potragu za mjestima gdje je postanarski život jeftiniji.
Cijena najma dvosobnog stana u Puli u širem centru iznosi tisuću i pol kuna. Istra, kao da je uspjela izbjeći udarac masovnog turizma, ne kompromitirajući život lokalnih stanovnika nauštrb te grane gospodarstva. Naprotiv, dobrim primjerima su se pokazale one prakse u kojima je turizam grana koja se naslanja na druge elemente društenog života, umjesto da ih silovito oblikuje.
A koliko je silovita apartmanizacija u Zadru uzela maha govori i podatak koji je iznio Jukić – od 2011. do 2015. godine broj kreveta na Poluotoku je sa 90 porastao na nevjerojatnih 1.100. No, to nije sve. Privatni smještaj se iznajmljuje u turističke svrhe i u drugim djelovima grada. Letimičan pogled na tražilice servisa kao što su Booking i Airbnb otkrivaju apartmane na Novom Bokanjcu, Pločama, Dračevcu pa i u Crnom.
Zadru prijeti depopulacija
Istraživanja su pokazala da Zadar sve više postaje mjesto turističkog dolaska mladih ljudi. Jukić kazuje kako bi u brendiranju bilo zanimljivo vidjeti rezultate ankete što ih to više privlači u Zadar, Sv. Donat ili Morske orgulje.
– Nije samo pitanje je li im važno vidjeti Donat ili Orgulje, nego koliko im je važno osjetiti i svakodnevicu. I to onu svakodnevicu koju turistički romantiziramo, često i do granice redikuloznih stereotipa o Mediteranu koji je nekad bio, a koji se u našim brošurama i prikazima svodi na uljuljkanu ruralnu (otočnu i priobalnu) fatamorganu, smatra sociolog Krešimir Krolo.
A ukoliko se i pokaže da su im znamenitosti bitne, a ovo drugo i ne previše, ne smije se dopustiti, kako je ispravno dijagnosticirano, da zavlada koncept transformacije u kulise, dodaje Krolo.
– Tu je problem koji je turistički, ali znatno važniji je problem koji ide izvan turističkih gabarita, a vezan je za opstojnost urbane dinamike i razvoja. Kako misli funkcionirati jedna urbana sredina u kojoj su cijene najamnina daleko iznad prosječnih primanja potrebnih za izdvajanje plaćanja mjesečne rente? Uključimo li u cijene najamnina i smanjene mogućnosti cjelogodišnjeg boravka u stanu pa onda još uz to i ostale parametre kvalitete života (mogućnost zaposlenja, kulturna ponuda, itd.), Zadru bi se mogla dogoditi depopulacija, posebno onih društvenih grupa i pojedinaca koji se smatraju generatorom razvojnih (gospodarskih, kulturnih, socijalnih) potencijala, ističe Krolo.
Da su već po tom pitanju primjetni trendovi koji su povezani s gore navedenim analizama, govori i istraživanje koje su proveli Ivan Puzek i Željka Tonković sa zadarskog Odjela za sociologiju, a gdje se navodi kako je Poluotok u zadnjih pet godina ostao bez više od dvadeset posto stanovništva. Tu je i istraživanje Svena Marcelića, Željke Tonković i Krešimira Krole o kulturnim potrebama mladih u Zadru iz 2014. Prema tim podacima jasno se vidi tendencija trajnog odlaska iz grada mladih nezadovoljnih dosadašnjim kulturnim razvojem i kulturnom politikom.
– Ne donese li se neka vrsta akcijskog plana koji će staviti pod kontrolu takvo bujanje, posljedice bi mogle biti teške za razvojne kapacitete grada, upozorio je Krolo.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
OBAVIJEST VODOVODA
U utorak bez vode brojne ulice u Privlaci te cijeli Debeljak
Hrvatska
33. obljetnica "Kuna"
Milanović: Hrvatska je izborila svoju državu, to se ne zaboravlja
Zadar
HGK
U četvrtak seminar “Kako zaposliti stranog radnika, procedure i izazovi- Zadar”
Hrvatska
TISKOVNA KONFERENCIJA
Grbin nakon pregovora: Domovinski pokret treba odlučiti, naš stav je jasan
Zadar
Helen Doron Zadar
150 malih trkača u velikoj dječjoj utrci na Višnjiku
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Moda
analiza subotnjeg đira