Sve podređeno turistima

Lokacija Voštarnica – mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37 metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, oko dvije tisuće kuna, uvjet je – najam od 1. listopada do 1. srpnja
Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno  planiranje i pejzažnu arhitekturu u izlaganju na Destinacijskom forumu  dotakao se onoga što velik broj mladih obitelji bez vlastite nekretnine u  Zadru, već dobro zna.
Cijene najma koje su se vinule u nebo, premašujući one zagrebačke  sada već dvostruko, seobe pred ljetne mjesece jer se stambene jedinice  masovno iznajmljuju kao apartmani, podstanarska je strana priče o kojoj nitko ne govori.
Poluotok novi Dubrovnik
Lokacija Voštarnica – mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37  metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene  većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Cijena je to koju si malo tko  može priuštiti.
Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, usklađenija s plaćama lokalnih stanovnika, oko dvije do dvije i pol tisuće kuna, uvjet je redovito isti –  najam je moguć od 1. listopada do 1. srpnja. Takve opcije povoljne su za  studente Sveučilišta u Zadru koji tijekom ljetnih mjeseci odlaze svojim  obiteljima u druge gradove, no one mlade radne obitelji koje predstavljaju okosnicu zadarskog gospodarstva ostavljene su na milost i nemilost posljedicama zadarske sveprisutne apartmanizacije.
I dok Jukić upozorava na to kako bi zadarski Poluotok mogao postati  novi Dubrovnik, u sjeni toga upozorenja mlade obitelji koje ne mogu  plaćati ovako skupe najmove odlaze u potragu za mjestima gdje je postanarski život jeftiniji.
Cijena najma dvosobnog stana u Puli u širem centru iznosi tisuću i pol  kuna. Istra, kao da je uspjela izbjeći udarac masovnog turizma, ne kompromitirajući život lokalnih stanovnika nauštrb te grane gospodarstva.  Naprotiv, dobrim primjerima su se pokazale one prakse u kojima je turizam grana koja se naslanja na druge elemente društenog života, umjesto  da ih silovito oblikuje.
A koliko je silovita apartmanizacija u Zadru uzela maha govori i podatak koji je iznio Jukić – od 2011. do 2015. godine broj kreveta na Poluotoku je sa 90 porastao na nevjerojatnih 1.100. No, to nije sve. Privatni  smještaj se iznajmljuje u turističke svrhe i u drugim djelovima grada. Letimičan pogled na tražilice servisa kao što su Booking i Airbnb otkrivaju  apartmane na Novom Bokanjcu, Pločama, Dračevcu pa i u Crnom.
Zadru prijeti depopulacija
Istraživanja su pokazala da Zadar sve više postaje mjesto turističkog  dolaska mladih ljudi. Jukić kazuje kako bi u brendiranju bilo zanimljivo  vidjeti rezultate ankete što ih to više privlači u Zadar, Sv. Donat ili Morske  orgulje.
– Nije samo pitanje je li im važno vidjeti Donat ili Orgulje, nego koliko  im je važno osjetiti i svakodnevicu. I to onu svakodnevicu koju turistički  romantiziramo, često i do granice redikuloznih stereotipa o Mediteranu  koji je nekad bio, a koji se u našim brošurama i prikazima svodi na uljuljkanu ruralnu (otočnu i priobalnu) fatamorganu, smatra sociolog  Krešimir Krolo. 
A ukoliko se i pokaže da su im znamenitosti bitne, a ovo drugo i ne  previše, ne smije se dopustiti, kako je ispravno dijagnosticirano, da zavlada koncept transformacije u kulise, dodaje Krolo.
– Tu je problem koji je turistički, ali znatno važniji je problem koji ide  izvan turističkih gabarita, a vezan je za opstojnost urbane dinamike i  razvoja. Kako misli funkcionirati jedna urbana sredina u kojoj su cijene  najamnina daleko iznad prosječnih primanja potrebnih za izdvajanje  plaćanja mjesečne rente? Uključimo li u cijene najamnina i smanjene  mogućnosti cjelogodišnjeg boravka u stanu pa onda još uz to i ostale parametre kvalitete života (mogućnost zaposlenja, kulturna ponuda, itd.),  Zadru bi se mogla dogoditi depopulacija, posebno onih društvenih grupa i pojedinaca koji se smatraju generatorom razvojnih (gospodarskih,  kulturnih, socijalnih) potencijala, ističe Krolo.
Da su već po tom pitanju primjetni trendovi koji su povezani s gore  navedenim analizama, govori i istraživanje koje su proveli Ivan Puzek i  Željka Tonković sa zadarskog  Odjela za sociologiju, a gdje se navodi kako  je Poluotok u zadnjih pet godina ostao bez više od dvadeset posto stanovništva. Tu je i istraživanje Svena Marcelića, Željke Tonković i Krešimira Krole o kulturnim potrebama mladih u Zadru iz 2014. Prema tim podacima jasno se vidi tendencija trajnog odlaska iz grada mladih nezadovoljnih dosadašnjim kulturnim razvojem i kulturnom politikom.
– Ne donese li se neka vrsta akcijskog plana koji će staviti pod kontrolu  takvo bujanje, posljedice bi mogle biti teške za razvojne kapacitete grada, upozorio je Krolo.