Hrvatska ima 16 tisuća umirovljenika s gotovo pola stoljeća radnog staža, a ovolike su njihove mirovine

Ni predstojeće usklađivanje mirovina od 8,42 posto neće puno pomoći podizanju udjela mirovine u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj, prosječna mirovina je već godinama zacementirana na manje od 40 posto udjela u prosječnoj plaći i tako će ostati i nakon aktualnog povećanja. S obzirom na rast plaća taj će udio i dodatno padati. Negativan omjer mirovine i plaće, odnosno srozavanje primanja nakon umirovljenja, sve su vlasti dosad branile time da su hrvatske mirovine niske jer veliki broj građana odlazi u mirovinu prije nego što navrši 65 godina života ili skupi 40 godina staža. Bio je to i argument aktualnoj Vladi da pokuša povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, piše Novi list.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 19,4 posto umirovljenika u mirovinu je otišlo s 40 godina staža, a još njih 24,91 posto ima od 34 do 39 godina staža i među njima je veliki broj onih koji su se zaposlili nakon završetka fakulteta i do dobi za umirovljenje nisu skupili 40 godina staža. Manje od 30 godina staža skupilo je 38 posto hrvatskih umirovljenika.

Različite okolnosti

Mirovina osim o godinama staža ovisi i o tome koliku je netko plaću imao dok je radio, pa podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da je mirovina onih građana koji su skupili 40 godina staža prosječno 630,53 eura. To znači da ona trenutno iznosi 54,82 posto prosječne plaće. U tom su izračunu naravno i oni koji imaju i veće i niže mirovine, a zajedničko im je da su radili 40 godina.

Čemu se u mirovini građani mogu nadati možda nabolje pokazuje koliku bi mirovinu imao radnik koji je skupio 40 godina staža i cijelo to vrijeme, u svakoj godini imao prosječnu hrvatsku bruto plaću. Njegova bi mirovina ako se umirovi do kraja godine bila 597 eura i u to je uračunat dodatak od 27 posto koji je postao dio mirovine. Dakle, prosječna plaća cijeli život jamči mirovinu u iznosu od 52 posto trenutne prosječne plaće. Kako će plaće rasti znatno brže u mirovinama izvjesno je da će padati i udio primanja takvog umirovljenika.

Uz to podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da 60 posto hrvatskih građana ima plaću manju od prosječne, što znači da će, ako se njihova zarada bude tako kretala do kraja radnog vijeka, imati i mirovinu manju onoga tko je stalno zarađivao prosječnu plaću. Najniža mirovina koju netko može odbiti za 40 godina staža je 485,2 eura.

Sila zakona

Potiče Vlada i ostanak u svijetu rada nakon 65 godine, u slučaju dogovora poslodavca i radnika, a nedavno je ukinuta i odredba po kojoj zaposleni u državnoj upravi moraju po sili zakona u mirovinu sa 65 godina.

No, može li se tako, radeći dulje i više od 45 godina staža, doći do udjela mirovine u prosječnoj plaći od 70 posto, što imaju umirovljenici u Italiji. Za to, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nije dovoljno raditi ni 45 godina. U Hrvatskoj je u lipnju bilo nešto više od deset tisuća umirovljenika koji su imali više od 45, a manje od 46 godina staža i njihova je prosječna mirovina bila 732,7 eura, što je 64 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Riječ je o ljudima koji su sve te godine odradili u Hrvatskoj, dakle to je mirovina bez međunarodnih ugovora, odnosno skupljenog staža u nekoj drugo državi.

Ima Hrvatska i 16.273 umirovljenika koji su radili više od 46 godina. Statistika HZMO-a ne nudi podatke o tome koliki je udio tih ljudi radio nakon 65 godine, koliko njih je skupilo staž jer su radili u strukama za koje je određen beneficirani staž, ali otkriva da su ti ljudi u prosjeku skupili čak 48 godina, tri mjeseca i četiri godine staža. Nakon gotovo pola stoljeća rada njihova je prosječna mirovina 809,4 eura, što je 70 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Dio njih, opet ovisno o visini plaće, ima veću mirovinu od tog iznosa, dio manju, ali za 48 godina staža ne može imati manju mirovinu od 582 eura, što je tek 50 posto prosječne plaće.