Bolesti u skladištu voća uglavnom su došle iz nasada

Najveći broj fizioloških bolesti plodova vodi porijeklo iz voćnjaka. Mnoga od njih javljaju se na plodovima dok su još na stablu, a razvoj bolesti se kasnije manifestira manjim ili većim intenzitetom u skladištima, odnosno tijekom skladištenja. Pregledom uzroka koji ih izazivaju, jasno se može vidjeti da je za uspješnu voćarsku proizvodnju, kako u cilju veličine prinosa, tako i u cilju određene kvalitete i uspješnog čuvanja, neophodno uskladiti veliki broj faktora.

Od svih fizioloških bolesti koje vode porijeklo iz voćnjaka, najzastupljenije su gorke pjege, udubljene pjege oko lenticela, jonatanove pjege i staklastost plodova.

Gorke pjege

Gorke pjege (bitter pit) su vrlo raširene. U pojedinim godinama u voćnjacima, odnosno hladnjačama, ova bolest može zahvatiti i preko 30 posto plodova. Pojavu tamnih pjega na plodovima (1 – 5 mm) prati i ulegnuće pokožice koje se, kao i promjena boje javlja zbog odumiranja stanica u tkivu mesa ploda i formiranja plutastih struktura.

Zbog nekroze stanica pjege imaju izražen gorak okus. Istraživanja su pokazala da plodove jabuke koji sadrže manje od 0,05 posto kalcija ne treba skladištiti, jer će kod njih pojava gorkih pjega zahvatiti 30 do 100 posto plodova. S povećanjem sadržaja ‘Ca’ u plodu raste i njegova sposobnost za čuvanje, odnosno smanjuju se uvjeti za pojavu gorkih pjega.

Preventivne mjere oslanjaju se na uspostavljanje prirodne ravnoteže u ishrani voćaka, što se može ostvariti kalcizacijom, gnojidbom organskim gnojivima, uravnoteženim odnosom između biogenih elemenata i povoljnim vodno-zračnim režimom tla, kao i odgovarajućim pomotehničkim zahvatima (pravilna rezidba i prorjeđivanje plodova).

Kurativne mjere podrazumijevaju folijarno prihranjivanje voćaka s kalcijem i borom, ili potapanje plodova nakon berbe u otopine kalcijevih soli (otopina CaCl2 sa Ph 3 %).

Fiziološko je oboljenje ili s nazivom »plutaste pjege« (lenticel bloch pit), smatra se jednim oblikom gorkih pjega.

Najčešće se javlja zajedno s gorkim pjegama i također je posljedica smanjenog sadržaja kalcija, te se u cilju sprječavanja preporučuju iste mjere i postupci.

Jonatanove pjege

Bolest (Jonathan spath) je prvi put uočena na plodovima sorte jonatan, po čemu je i dobila ime, ali javlja se i kod drugih sorti jabuke (rome beauty, zlatni delišes, baumanova reneta, grafenstein). Ispoljava se u obliku sitnih pjega na pokožici, promjera 1 do 2 mm, tamnosmeđe do crne boje, nepravilnog oblika. Time se smanjuje izgled ploda i tržišna vrijednost plodova.

Smanjenje pojave bolesti postiže se:optimalnim rokovima berbe, čuvanjem plodova u kontroliranoj atmosferi (s nešto većom koncentracijom CO2), potapanjem plodova u CaCl2 i slično.

Staklastost plodova

Staklastost plodova (water core) je česta bolest u voćnjacima, ali je različita osjetljivost pojedinih sorti na nju. Ispoljava se izlijevanjem staničnog soka u međustanični prostor i ti dijelovi ploda dobivaju staklast izgled. Obično se javlja u mesu ploda, ali i odmah ispod pokožice. Može se lako uočiti na presjeku ploda.

Uzrok staklastosti ploda objašnjava se poremećajem metabolizma šećera.

U bolesnim plodovima onemogućeno je pretvaranje alkohola sorbitola u fruktozu (voćni šećer), zbog čega dolazi do njegovog nakupljanja u međustaničnom prostoru i poremećaju metabolizma drugih tvari, što izaziva nakupljanje otrovnih hlapljivih supstanci (acetaldehid i etilacetat) koje izazivaju posmeđenje mesa tijekom čuvanja. Staklasto posmeđenje mesa ploda slično je staračkom posmeđenju ploda i javlja se nakon duljeg skladištenja.