Pacijenti u godinu dana kod privatnika platili čak 60.000 skupih CT i MR snimanja

Hrvatski pacijenti lani su obavili više od 50.000 MR snimanja i više od 11.000 CT snimanja u privatnim poliklinikama o vlastitom trošku, i to dobrim dijelom zato što ove pretrage zbog dugih lista čekanja u hrvatskim bolnicama i dalje ne mogu obaviti u razumnom roku. Potvrđuju to i aktualne liste čekanja HZZO-a, koje kažu da se na MR mozga u bolnicama čeka u prosjeku 316 dana, MR abdomena 251 dan, a MR hipofize 232 dana. CT prsnog koša obavlja se u roku od 218 dana, a na red za CT koljena dolazi se u prosjeku za 142 dana ili oko pet mjeseci. Riječ je o inicijalnim pretragama, a ne kontrolama. U takvim okolnostima, ne čudi podatak da je više od 60.000 građana ove preglede obavilo u privatnim poliklinikama, plaćajući ih iz vlastitog džepa, te da njihov broj iz godine u godinu raste.

Objavljeno izvješće

Da su liste čekanja duge i da pacijenti zbog toga moraju sami plaćati pretrage kod privatnika općepoznata je stvar. No ova porazna statistika koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u svom Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2022. godinu, govori koliki su razmjeri štete koju građanima nanosi nefunkcionalnost zdravstvenog sustava. Iz njega proizlazi da građani sami plate oko 10 posto skupih CT i MR pretraga, čija se cijena u privatnim zdravstvenim ustanovama kreće od 200 do 300 eura po segmentu. Riječ je o milijunskim iznosima, koji ne bi bili upitni da su potrošeni zato što su građani izabrali privatni zdravstveni sektor, a ne zato što ih je na to natjeralo loše upravljanje u zdravstvu. U izvješću o medicinskoj opremi, operacijskim dvoranama i medicinskim postupcima obavljenima u Hrvatskoj u prošloj godini, navodi se kako je lani u hrvatskim bolnicama o trošku HZZO-a obavljeno oko 650.000 snimanja na MR, CT i PET/CT uređajima, dok je u izvanbolničkim ustanovama zdravstvena blagajna pokrila trošak još 58.000 pregleda koje je HZZO ugovorio s takvim ustanovama, mahom privatnim poliklinikama. U njima su lani uz tu brojku obavljena još 63.473 snimanja, čiji trošak nije pokriven iz državnog zdravstvenog osiguranja. Ovaj se broj, tumače u HZJZ-u, odnosi na postupke za koje je račun ispostavljen na pacijenta osobno, privatna osiguranja ili neku drugu instituciju osim HZZO-a.

Tako je HZZO lani osigurao sredstva za 9.813 CT snimanja koja su pacijenti obavili kod privatnika uz uputnicu svog liječnika, dok su dodatna 11.342 CT pregleda građani platili iz vlastitog džepa. Slično je i kod MR snimanja – HZZO je ugovorio i platio 40.382 postupka, a trošak još 51.489 MR snimanja išao je na teret građana. Značajno je to povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je uz otprilike isti broj CT snimanja na uputnicu, bez uputnice odrađeno 8.432 CT pregleda, što znači da je broj pregleda koje su građani platili iz vlastitog džepa lani narastao za 35 posto. Slično je stanje i s MR snimanjima, koja je lani platilo čak 16.700 građana više u odnosu na 2021. godinu, što je rast od čak 48 posto.

Operacije mrene

Zanimljiv je podatak da je ambulantno, izvan bolnica, o trošku zdravstvene blagajne obavljeno 219 operacija mrene, a 1.672 takve operacije, čija se cijena kreće od 1.300 do 2.800 eura, platili su sami građani. Ukupno 28.000 građana lani je uklonilo očnu mrenu u bolnicama, na uputnicu HZZO-a.

Zbog visoke specifičnosti PET/CT snimanja, koje se najčešće koristi kod onkoloških bolesnika u svrhu dijagnosticiranja stupnja proširenosti bolesti, tu je zdravstveno osiguranje pacijentima pokrilo najveći dio pretraga. U Hrvatskoj danas imamo pet takvih uređaja, jednog u KBC-u Zagreb i još četiri u privatnoj poliklinici Medikol. Izvješće HZJZ-a govori da je gotovo polovina svih PET/CT snimanja obavljena na Rebru, ukupno 3.679, dok ih je Medikol prema ugovoru s HZZO-om odradio 7.967. Lani je PET/CT snimanje prošlo oko 12.000 pacijenata u Hrvatskoj, a 600-tinjak platili su pregled sami, ili ga je pokrilo privatno osiguranje.

Sukladno stanju u zdravstvu, gdje privatni sektor odrađuje ono što javno zdravstvo ne uspijeva, privatne poliklinike posjeduju velik dio ukupne dijagnostičke opreme u zemlji. Prema podacima HZJZ-a, od ukupno 86 CT uređaja, njih 64 nalazi se u bolnicama, a 22 u ostalim zdravstvenim ustanovama, mahom privatnim poliklinikama. Isto je i s MR uređajima – od ukupno 67, njih 48 je u bolnicama, a 19 u ostalim ustanovama, što znači da je u prosjeku svaki treći takav uređaj u privatnom sektoru.