“Bolnice rade krivo, ovako se samo stvaraju gužve i trošak"

Foto: Davor Kovačević

Postojeći model financiranja zdravstva potiče kvantitetu i nepotrebnu potrošnju, što stvara ogromni trošak i liste čekanja. Umjesto toga, bolnice treba prestati plaćati po ishodima i kvaliteti usluge, a javnost mora znati kakva je kvaliteta liječenja u pojedinoj bolnici, istaknuto je na okruglom stolu »Kako ozdraviti zdravstvo«, održanom u organizaciji Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i uz sudjelovanje predstavnika zdravstvenih udruga i ustanova.

Traži se, radi bolje efikasnosti, ograničavanje mandata na svim upravljačkim funkcijama u bolnicama na najviše dvije godine.

– Bolnice se danas stimulira na što veće izvršenje, da zarade što više novaca i spriječe nastanak duga. Ako je bolji onaj doktor koji pregleda više pacijenata i zada mu više pretraga, tu nema govora o kvaliteti. To rezultira prepunim bolnicama, stvara ogromni trošak, a pacijenti zagušuju sustav, upozorila je Anamarija Šimundić, ravnateljica KB-a Sv. Duh.

Za primjer ističe kontrolu vitamina D u krvi, pretragu koja je potrebna kao test samo za uski dio populacije. Uvedena je u pandemiji, 2020. godine, kao test za opću populaciju, a danas se samo u toj zagrebačkoj bolnici napravi oko 900 testova mjesečno.

»Trošak ove pretrage, koja je za većinu nepotrebna, na mjesečnoj razini iznosi 70.000 kuna, što znači da će naš laboratorij u sljedećoj godini potrošiti više od milijun kuna na jednu jedinu pretragu«, ilustrirala je Šimundić.

Hrvatska bi, smatra, trebala slijediti primjer Švedske, koja je uz Veliku Britaniju, svjetski lider u implementaciji naplate po ishodima liječenja.

– U Švedskoj su 2009. godine za ugradnju umjetnog kuka i koljena uveli plaćanje fiksnog iznosa i tri posto stimulacije ako se postigne određene zadane ciljeve. Zahvaljujući tome, u dvije godine smanjili su komplikacije za 20 posto, troškove liječenja po pacijentu za 14 posto, a stopu bolovanja za 17 posto. Bolnice su, kao nusprodukt novog načina plaćanja, postigle veću produktivnost i skratile liste čekanja, ilustrirala je Šimundić.

I u Hrvatskoj je, tvrdi, moguće primijeniti takav model, za koji alati već postoje, ali treba uvesti realne budžete bolnica i revitalizirati Agenciju za kvalitetu u zdravstvu te objavljivati pokazatelje kvalitete pojedine bolnice, kako se to radi u razvijenim državama.

Bolnički sustav bit će učinkovit tek kad se rastereti pacijenata koji se mogu liječiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali to danas ne čine jer obiteljski liječnici nemaju vremena, istaknuto je na skupu.

– Samo zemlje s jakom primarnom zaštitom imaju dobre ishode i ekonomski učinkovit sustav. Kod nas toga nema, ishodi liječenja su loši, zdravstvena zaštita je teško dostupna, a troškovi sve veći, upozorila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Zdravstvene reforme u zadnja tri desetljeća dovele su do toga da u odnosu na 2000. godinu imamo 10 posto timova manje, 55 posto liječnika starije je od 55 godina, a 36 posto starije od 60. Radno opterećenje povećalo se u zadnjih 20 godina za 200 posto, a broj pregleda porastao s 21 milijun na 49 milijuna posjeta liječniku godišnje.

Istodobno, obiteljski liječnici imaju najniže plaće u sustavu, navela je Ban Toskić. Da bi sustav PZZ funkcionirao, iz njega treba hitno izdvojiti pisanje putnih naloga, duga bolovanja i bolovanja zbog djece, a naručivanje za preglede vratiti na bolničke šaltere.