Beroš predstavio Program osnaživanja mentalnog zdravlja

Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u srijedu Program osnaživanja mentalnog zdravlja čiji će nositelji biti domovi zdravlja u pet županija, a koji za cilj ima preusmjeriti zaštitu mentalnog zdravlja na rano prepoznavanje i liječenje putem primarne razine zdravstvene zaštite. Krajnji cilj projekta je veća dostupnost i učinkovitost zdravstvenih sadržaja kad je u pitanju mentalno zdravlje, smanjenje stigme, ali i smanjenje opterećenja sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Cilj je također poboljšanje kvalitete života osoba koje imaju mentalne poremećaje, kao i prevencija.

“Radit ćemo na tome da destigmatiziramo naše građane, da znaju da je potražiti pomoć potrebno i poželjno i da se ne trebaju toga sramiti. Svako od nas u životu u jednom trenutku dođe u nekakvu situaciju koja mu je dvojbena”, rekao je ministar.  U okviru reforme zdravstvenog sustava, program prethodi uspostavljanju posebne reformske mjere dispanzera za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja u kojima će se pružati sveobuhvatna skrb stanovništvu, kao i putem mobilnih timova. Program je i važan pretkorak za dodatno unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe.

Između ostalog, cilj je i vraćanje glavne uloge domova zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite. U timove planiraju uključiti sve one stručnjake koji mogu pomoći u brizi za mentalno zdravlje – specijaliste psihijatrije, kliničke psihologe, socijalne pedagoge, ali i prvostupnike sestrinstva. Taj program provodit će se kao poseban program od rujna do prosinca u Gradu Zagrebu te u Krapinsko-Zagorskoj, Međimurskoj, Osječko-Baranjskoj i Splitsko-Dalmatinskoj županiji.  “Nakon provedbe projekta slijedi analiza svih prednosti i izazova postojećeg modela te početkom sljedeće godine planiramo pokretanje spomenutih psiholoških timova na primarnoj razini u cijeloj Hrvatskoj. Kada se usvoji nova mreža javne zdravstvene službe, krenut će se i s osnivanjem tih službi pri domovima zdravlja”, najavio je Beroš.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Mentalni poremećaji su rastući javnozdravstveni problem

Ministar je naveo kako su sagledali aktualno stanje i brojne okidače, među kojima su pandemija, razorni potresi, ratna zbivanja u Ukrajini, globalna kriza, ali i nedavni tragični događaji Hrvatskoj i u regiji, zbog kojih su mentalno zdravlje i mentalni poremećaji rastući javnozdravstveni problem. Beroš je naveo kako je u europskom kontekstu svaki šesti građanin pogođen problemima s mentalnim zdravljem, a hrvatske brojke su jednako zabrinjavajuće.

Čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine, a 75 posto ih započinje prije 18. godine života, zbog čega su pokrenuli probir na rizike mentalnog zdravlja u okviru sistematskih pregleda u školskoj medicini.  Tijekom 2022. i 2023. uočeno je kako sveukupno petina učenika, koji se nalaze na značajnoj životnoj prekretnici, ima određeni rizik od razvoja mentalnih poremećaja.

Hospitalizacije koje se odnose na mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja čine 17,2 posto od ukupnog broja hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema duljini hospitalizacije su na prvome mjestu. “Sve ovo jasno govori o opsegu izazova koji je pred nama”, istaknuo je ministar te građanima poručio da se, ako imaju bilo kakav problem, bez uputnice mogu javiti Županijskim zavodima za mentalno zdravlje, gdje djeluje 47 stručnih timova za mentalno zdravlje, a čiji broj ovim izmjenama mreže javnozdravstvene službe žele povećati.

Politika Vlade je provoditi humanost

Govoreći o pacijentici iz Pule koja je dobila hrvatsko državljanstvo kako bi mogla biti na listi čekanja za transplantaciju jetre, rekao je kako je politika Vlade provoditi humanost, socijalnu osjetljivost i sagledavati potrebu za pružanjem medicinske pomoći.  “Zakon o transplantaciji je vrlo jasan i onemogućava transplantaciju organa u Hrvatskoj ljudima koji nisu hrvatski građani. Međutim, uvijek postoje nekakve specifične okolnosti – riječ je o gospođi koja je supruga hrvatskog državljanina, koja je majka hrvatskog državljanina te ima regulirano boravište i osiguranik je HZZO-a”, objasnio je ministar.

Stoga je njihova preporuka bila, dodao je Beroš, da Ministarstvo unutarnjih poslova uzme u obzir te specifične okolnosti.  “Želim demantirati da je bilo loptanja ovih dana između institucija, dapače, ministar Božinović i ja smo stalno bili u komunikaciji na tragu politike Vlade. Pri tome ne mislimo da smo otišli izvan okvira zakona, već upravo obrnuto”, rekao je Beroš.

Također, izrazio je sućut zbog smrti petogodišnje djevojčice iz Češke koja je s roditeljima boravila u Medulinu. “Ona bila prethodno pregledana u bolnici, napravljeni su određeni laboratorijski testovi. Nakon poboljšanja stanja otpuštena je kući, međutim slijedilo je pogoršanje stanja. Po mojim informacijama, u 6 sati i 5 minuta je upućen poziv hitnoj medicinskoj službi, međutim oni nisu reanimacijom mogli napraviti ništa”, rekao je ministar.