Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

NOVI PLAN

Fortenova Grupa prodaje poljoprivrednu proizvodnju

Autor: Jagoda Marić

20.06.2023. 10:36
Fortenova Grupa prodaje poljoprivrednu proizvodnju

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL



U sjeni neuspjele prodaje cijele Fortenova grupe i najave refinanciranja obveznice prošla je objava te kompanije da je jedan od uvjeta koji je dogovoren s većinskim kreditorom Grupe, investicijskom tvrtkom HPS Investment Partners, “započinjanje procesa potencijalne prodaje poslovnog područja poljoprivrede i to najkasnije do 31. prosinca 2023”.


To znači da Fortenova Grupa prodaje jedan od svoja tri ključna segmenta, poljoprivrednu proizvodnju i da će ubuduće ostati samo na maloprodaji i prerađivačkoj industriji, ali i da bi u samo pet godina ponovo vlasnika mogle promijeniti tvrtke koje okrupnjene čine najvećeg poljoprivrednog proizvođača u državi, neke procjene idu daleko pa kažu da čine i 25 posto poljoprivredne proizvodnje. Tvrtke su to koje drže najveći dio poljoprivrednog zemljišta u državi.


Tvrtke Fortenova Grupe obrađuju, prema nekim podacima, 32 tisuće hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za koje imaju ugovore o koncesiji. Uz to tisuće kooperanata, posebice u Slavoniji i Baranji, vezane su za tvrtke iz sustava Fortenova Grupe.


Nema detalja




U prodaju bi tako trebali Belje, Vupik i PIK Vinkovci, dok će po svemu sudeći Agrolaguna biti izostavljena. No, što će biti s tvrtkom Meggle, koju je samo prije dvije i pol godine kupilo Belje, nakon što je njemački vlasnik najavio zatvaranje proizvodnje, te hoće li i ta osječka mljekarska industrija u prodaju nismo uspjeli doznati, iako smo to pitali u samoj Fortenova grupi.


Oni jučer nisu nudili detalje moguće prodaje, odnosno najveće transakcije koju će ta tvrtka imati nakon prodaje Leda, odnosno segmenta smrznute hrane.


Iz Fortenove poručuju da potencijalna prodaja koja je najavljena, odnosno otvaranje procesa potencijalne prodaje prije kraja ove godine ne znači da će do prodaje i doći.



– Prije otvaranja procesa bit će angažirani savjetnici za potencijalnu prodaju i tada će biti utvrđen i opseg prodaje. Tek po utvrđivanju opsega bit ćemo u mogućnosti odgovoriti i na ostala pitanja odnosno prezentirati i brojčane pokazatelje, kazali su u Fortenova Grupi.


Još manje smo uspjeli doznati u Ministarstvu poljoprivrede, koje smo među ostalima pitali je li netko iz Fortenova Grupe razgovarao s predstavnicima Vlade o prodaji s obzirom na to koliku važnost poljoprivreda ima i za opskrbu stanovništva i za sigurnost države, ali i zbog činjenice da imaju velike površine državnog zemljišta u koncesiji, ali odgovor nismo dobili do zaključenja ovog teksta.


O tome da će, kako bi se se oslobodila okova visoke zaduženosti, svoje restrukturiranje morati nastaviti prodajom pojedinih segmenata analitičar Damir Novotny govori još od nagodbe vjerovnika bivšeg Agrokora i osnivanja Fortenova grupe.


Zato je za njega najava prodaje poljoprivredne proizvodnje, kako bi se lakše financiralo dug i oslobodio novac za ulaganja, logičan i očekivan potez.


– Fortenova Grupa nije završila svoje restrukturiranje nagodbom vjerovnika, ali ni prodajom Leda, odnosno smrznute hrane. Sve i da nemaju problem sankcioniranih ruskih vlasnika, morali bi, i sve je na to upućivalo, krenuti u daljinu prodaju kako bi smanjili zaduženost i ulagali u maloprodaju i preradu, napominje Novotny.


Dodatna vrijednost


Kaže da je odluka da se proda poljoprivredna proizvodnja logična, jer ni Ivica Todorić, ali ni novi vlasnici, nisu znali kako nadograditi tu proizvodnju, kako joj dati dodatnu vrijednost kroz preradu.


– Todorić je puno učinio u poboljšanju poljoprivredne proizvodnje, u njezinoj sistematizaciji, ali to je trebao biti samo temelj, od kojeg on nije gradio dalje.


U Baranji Belje radi na desecima tisuća hektara, ali za tu proizvodnju u cijeloj Baranji nema mlina, a da ne govorimo da o tome da bi trebala postojati i tvornica tjestenine. U takvim uvjetima je prodaja bila neizbježna, ističe Novotny.



Na pitanje tko bi, ako se Fortenova odluči za prodaju svih kompanija jednom kupcu, uopće na domaćem tržištu mogao imati financijsku snagu za takvu transakciju, posebice ako ga ne prate mirovinski fondovi, Novotny kaže da bi interesa svakako bilo i na domaćem tržištu, ali da ne vidi nikoga tko bi za to imao i dovoljno novca.


– Ali interes će svakako postojati na međunarodnom tržištu, pretpostavljam da bi mogli biti zainteresirani i Mađari, ali američke kompanije koje su kupovale tvrtke u Rumunjskoj, Mađarskoj i Poljskoj i nisu bile zainteresirane za Hrvatsku jer oni idu na veće površine, sada bi to mogli dobiti kao i tržište od deset milijuna turista.


Uz to potencijalni kupci bi mogli biti i arapski ulagači ili oni iz Kine koji su već stigli u Srbiju, a ni jedni ni drugi u svojim državama nemaju dovoljno proizvodnje hrane niti uvjeta kakvi postoje u Hrvatskoj. No, sve će to u konačnici ovisiti o cijeni koju će Fortenova tražiti i koju će investitori biti spremni ponuditi, kaže Novotny.


Na primjedbu da ni država proces ne može promatrati mirno jer se radi o proizvodnji hrane, Novotny odgovara da je puno bolje da se u cijelu priču država ne uključuje, jer se pokazalo da Vlada nije bila ni dobar strateg ni dobar taktičar kad je situacija oko Fortenova grupe u pitanju.


– Nijedna naša Vlada nije imala ideju što bi napravila s poljoprivrednom proizvodnjom, problemi su stariji od sadašnje vlasti, a nije se ni ona pokazala.


Da nije tako ne bismo stalno slušali kako Hrvatska može hraniti 20 milijuna ljudi, a istovremeno svaki dan svjedočimo tome da uvozimo sve više hrane. Mislim da strani vlasnik neće napraviti veću štetu ako će mu biti interes što više proizvoditi i plasirati te proizvode, a s obzirom na dosadašnje iskustvo najbolje je da Vlada ostane po strani, kaže Novotny.


No, sve da Vlada i želi ostati po strani neće moći ignorirati činjenicu da se prodaje, ako do toga dođe, objedinjeno najveći poljoprivredni proizvođač u državi, koji koristi najviše poljoprivrednog zemljišta i o kojem ovisi egzistencija tisuća malih proizvođača, odnosno kooperanata.