NP Paklenica od početka godine bilježi 17 posto više dolazaka nego lani

NP Paklenica najposjećeniji je dio Velebita i treći najposjećeniji nacionalni park nakon Plitvičkih jezera i Krke. Iako lani sa 130.913 zabilježenih ulazaka nije oboren pretpandemijski rekord od 144.681, postavljen 2019. godine, sasvim je izgledno da bi se to moglo dogoditi ove godine.

– Od početka godine do 13. lipnja, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, imamo 17 posto više dolazaka. Međutim, mi nismo fokusirani na porast broja posjetitelja nego da su posjetitelji zadovoljni posjetom i da sve prođe u redu i da budu sigurni, ističe ravnateljica Parka Natalija Andačić te dodaje kako je Park otvoren cijelu godinu, a penjača i planinara ima dosta i u predsezoni i posezoni.

Foto: Iva Bucić

Problem parkinga

Iako sezona intenzivnijih posjeta u Nacionalnom parku traje od travnja do studenog, skoro polovica gostiju stiže u srpnju i kolovozu, a jedan od najvećih izazova za organizaciju predstavlja penjačka zona u široj okolici Podzemnog grada Paklenice, do kuda se može doći i vozilom. Riječ je o relativno skučenom prostoru, a osim gužve, problem je i to što se radi o penjačkoj zoni, pa uvijek postoji rizik od odrona kamena koji može ozlijediti nekoga u podnožju stijena.

Na ovom se prostoru očekuje još više posjetitelja jer je u Podzemnom gradu Paklenice, smještenom u tunelu u stijeni poznatom pod nazivom Bunkeri, lani otvorena stalna muzejska izložba pod nazivom Svjetlosni tunel, kao i dvorane nazvane Prirodne značajke Velebita i Kulturna baština i čovjek u Velebitu.

Penjači u Paklenici čine otprilike trećinu od ukupnog broja posjetitelja. Planinari, kojih je dvostruko više, na raspolaganju imaju od 150 do 200 kilometara staza, ali ipak se najčešće zadržavaju na glavnoj stazi kanjona Velike Paklenice, dugačkoj otprilike šest kilometara. Osim staze od ulaza 1 do zaseoka Parići i Ramići, dobar dio njih posjeti i Manitu peć, pa se ti dijelovi Parka smatraju potencijalno ugroženima, kako se navodi u Godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Paklenica za 2023. godinu.

Većina posjetitelja, dakle, u Park se slijeva preko ulaza 1, koji ima upitan kapacitet za daljnji porast broja posjetitelja. Ta se ocjena odnosi prvenstveno na parking. Naime, za vrijeme većih gužvi, posjetitelji se nerijetko parkiraju uz cestu i do kilometar prije recepcije.

Taj problem nije nov – više od jednog desetljeća planira se izgradnja parkinga izvan Parka, jer kapaciteti dvaju parkinga u kanjonu Velike Paklenice nisu dostatni, a situaciju dodatno komplicira uska cesta koja povezuje ta dva parkinga. Mimoilaženje je, naime, moguće samo na određenim dijelovima trase.

Foto: NP Paklenica

Turistički vlakić

U planu je, stoga, urediti pristupne ceste od crkve sv. Petra prema ulazu 1 s pripadajućim parkirnim prostorom izvan Parka, a idejni je projekt izrađen još 2011. godine. Međutim, prije nego se krene u realizaciju, treba urediti zemljišne knjige.

– To su neki naši dugoročni planovi da se napravi nova pristupna cesta i ustroji pripadajući parking. S obzirom na to da se radi o području izvan Nacionalnog parka, sve moramo realizirati u suradnji s Općinom Starigrad, objašnjava Andačić i dodaje kako treba u potpunosti riješiti imovinskopravne odnose koji su temelj daljnjih projektiranja, pa zatim i gradnje.

– Nedavno je završena katastarska izmjera na području Parka, ali još nisu uspostavljene zemljišne knjige, taj nam dio tek slijedi, napominje Andačić.

U Planu upravljanja Nacionalnim parkom Paklenica za razdoblje 2023. – 2032., koji je nedavno donesen, i to pet godina nakon što je istekao prethodni, vidljivo je da su prvi koraci okvirno zakazani za 2024. godinu, a cijena projekta u Planu se procjenjuje na 730 tisuća eura.

Osim novog parkinga, u Parku planiraju i uspostavljanje organiziranog prijevoza posjetitelja, a u tu su svrhu već nabavili električni vlakić koji ovu sezonu još neće biti u funkciji.

– Još nismo stavili u funkciju taj turistički vlak budući da smo više puta proveli natječaj za zapošljavanje, no nismo uspjeli pronaći vozače, radne snage nedostaje, kaže Andačić i ističe da im je ove godine glavni fokus bio na sređivanju štete od poplava.

– Morali smo osposobiti Park da možemo prihvatiti posjetitelje tako da smo druge aktivnosti tog tipa morali prolongirati.

Foto: Iva Bucić

Šteta u kanjonu

Naime, zbog velike količine oborina krajem prošle godine došlo je do štete na takozvanim klancima, odnosno serpentinama na samom početku staze povrh Podzemnog grada. Najprije je u studenom bujična poplava oštetila 90 godina staru pješačku stazu, a početkom lipnja zbog velike količine padalina na više je mjesta uz stazu došlo do odrona kamenja.

Najviši dijelovi Parka i inače pripadaju područjima s najviše oborina u Republici Hrvatskoj – padalina je zbog nadmorske visine tri puta više nego uz obalu – no ove je godine situacija ekstremna.

– Sve planove koje smo mi imali morali smo odgoditi s obzirom na to da smo imali tešku situaciju ove zime, pa smo sve svoje snage upregnuli u saniranje štete od bujičnih poplava, kaže Andačić i ističe kako je teško procijeniti kada će se sanirati šteta na klancima, koja je nastala izlijevanjem potoka.

– U klancima je staza nedostupna vozilima pa sav materijal treba nositi gore. Mi smo pokušali popraviti sve što smo mogli kako bi se omogućio nesmetani prolazak posjetitelja, a dio odrona koji su nastali početkom lipnja vrlo smo brzo uspjeli sanirati, naglašava Andačić.

Foto: Iva Bucić