(FOTO) Na Pagu održano 6. Državno prvenstvo Hrvatske u izgradnji suhozida

Foto: Luka Jeličić

Uz pozadinu nepreglednih paških polja sa solju pod užarenim se otočkim suncem okupilo 11 ekipa suhozidara, sudionika 6. Državnog prvenstva Hrvatske u izgradnji suhozida, koji su u parovima po dvije ekipe imali zadatak suhozidnom tehnikom izgraditi funkcionalne klupice. S ciljem promocije umijeća suhozidne gradnje udruga Dragodid organizirala je “Suhozidne susrete” u suradnji sa Solanom Pag i Turističkom zajednicom Grada Paga.

Program je počeo još u petak popodne u centru Paga suhozidno – poljoprivrednim izlaganjem i okruglim stolom na koji su pozvani svi zainteresirani. Domaćini Susreta su Grad Pag i Solana Pag. Treće mjesto na natjecanju osvojila je ekipa “Rolling Stones” sa 81,5 bodova. Drugo mjesto sa 85 bodova osvojili su prošlogodišnji šampioni, ekipa “Ošula” sa Cresa, dok je pobjednik Prvenstva ekipa “Vlaji”. Dvodnevni susret okupio je poljoprivrednike, graditelje, navijače, turiste, gledatelje i znatiželjnike na okrugli stol i druženje u petak te Prvenstvo u subotu,

U okviru Prvenstva, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske koje je pokrovitelj ovom događaju, dodijelilo je i UNESCO povelje nositeljima kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje.

Zaljubljenici u povijesnu tehniku

Udruga Dragodid, organizator Prvenstva, okuplja mahom entuzijaste i zaljubljenike u povijesnu tehniku suhozidne gradnje, pokrenula je prije deset godina zahtjev za zaštitom suhozida, a nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja “u suho” zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.

Podsjetimo, nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH.

Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen i na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Sve ekipe svoje su klupice gradile istovremeno, jedna do druge, svaka svoj segment zida, a njihovo se umijeće i kvaliteta gradnje vrednovalo po tri kriterija. Izgrađena građevina, svojevrsni mali amfiteatar ostati će kao uspomena na ovo natjecanje.

Foto: Nikolina Lucić

Vještina građenja temeljito proučena

Miran Križanić iz udruge Dragodid kazao nam je kako je udruga organiziranje Prvenstva preuzela od Kolanjana, koji su s ciljem izgradnje kamenih križeva na Kornatima tehniku suhozidarstva ponovno učinili prepoznatljivim dijelom naše kulturno – povijesne baštine. Vještina građenja suhozida, kojim se mogao i trebao služiti svatko tko je obrađivao polja, prenošene su generacijama, ali bez ikakvog materijalnog zapisa, što se pokazalo ključnim kada je posljednjih desetljeća 20. stoljeća taj kontinuitet prekinut.

Upravo je zalaganjem Udruge 4 Grada Dragodid i nekolicine pojedinaca i institucija 2016. vještina građenja suhozida temeljito proučena te je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro RH, da bi iduće godine u zajedničkoj nominaciji Hrvatske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske UNESCO-ov međuvladin odbor prepoznao iznimnu važnost ove tradicije i krajem 2018. konačno je zaštitio kao svjetsko kulturno dobro. – U udruzi se većinom okupljaju entuzijasti koji pokušavaju spojiti stručnjake i širu javnost, te na taj način suhozidnu tehniku spasiti od zaborava. Ove smo godine okupili 11 ekipa iz cijele Hrvatske, koje su ove godine izgradile trajan funkcionalan spomenik paškoj baštini usred povijesnih polja soli, poručio je Križanić.

Udruga Dragodid inače je osnovana 2007. godine, a počeci djelovanja sežu još u 2002., kad je održana prva međunarodna suhozidna radionica u selu Dragodid kod Komiže na Visu. Glavne aktivnosti udruge su organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima, izvornim nositeljima umijeća gradnje suhozida i poznavateljima lokalnih tradicija.

Foto: Nikolina Lucić

“Vrijedna tradicija naših predaka”

Desetljećima potpuno nepravedno zanemarivana, tradicionalna izrada suhozida, odnosno arhitektura koja je građena bez upotrebe vezivnog sredstva, dakle u suho, sastavni je element svakog kultiviranog krajolika diljem obala Mediterana. Ipak, ta materijalna baština dugo je smatrana manje vrijednom i stoga nikad nije popraćena javnim i znanstvenim diskursom, pa ni pravilno valorizirana. A upravo se s ciljem čuvanja suhozidne baštine u organizaciju prvenstva uključila i Solana Pag, čiji nam je direktor Josip Ćapin kazao kako je suhozidna tradicija jedna od prepoznatljivih slika otoka Paga, uz sol, sir i janjetinu. – Kao i naša polja, suhozidi predstavljaju ostatke vrijedne tradicije naših predaka i priliku za održivi razvoj turizma i poslovanja, dodao je Ćapin.

Materijalna i nematerijalna baština kao način doživljavanja nečije kulture i običaja žarišne su točke na putu priznavanja povijesnih i društvenih okolnosti koje su stvorile svoj kulturni identitet. Na cijelom Mediteranu vrijedne ruke koje su otimale krškom kraju kamen po kamen stvarale su predivne strukture i tako formirale naselja te cijele kamene krajolike iz kojih su izniknule mnoge europske kulture.

Stoga je uvrštenje gradnje suhozida na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine izniman korak prema očuvanju ove tradicije, jer premda je nemoguće zaštiti sve suhozide, kamene objekte ili podzidane vinograde, pred nama je imperativ očuvanja znanja koja su se brusila stoljećima i njihova transfera na buduće generacije Jednostavnost, ali i potpuna funkcionalnost objekata tradicionalne graditeljske baštine, kao i ekološka komponentna, danas su jednako važni zahtjevi stavljeni pred moderno društvo i njegove arhitekte, a održivo korištenje resursima kao što se to činilo davno prije nas, dakako, prilagođeno današnjim uvjetima, jedini je način opstanka današnjih i budućih generacija.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zaslužnim je suhozidarima dodijelila povelje i kazala kako je tradicija suhozidarstva do 2018. godine, kada je uvrštena na UNESCO – vu listu nematerijalne kulturne baštine, skoro izumrla i tako postala bogatom, ali zaboravljenom baštinom koja život znači.