Foto: Pixsell
Ovaj je tjedan za Ministarstvo zdravstva bio presudan – prijetio je štrajk liječnika, a onda i medicinskog osoblja. No pregovori su na kraju prošli dobro i riješen je set problema. Kako su pregovori tekli i u kojem smjeru dalje ide reforma pitali smo ministra Vilija Beroša.
Upravo ste završili pregovore s pet sindikata liječnika u zdravstvu – čini se, na obostrano zadovoljstvo. Kako ocjenjujete ovakav rasplet? Jest da je potrajalo nekoliko tjedana, ali i sindikati su sastanak napustili zadovoljni. Naravno, sad se još moraju očitovati njihove središnjice, pa je štrajk još uvijek teoretski opcija.
– Dulji period se razgovaralo o navedenim pitanjima. Sastankom u Vladi i dosadašnjim aktivnostima u Ministarstvu zdravstva pokazujemo da konstruktivni dijalog uistinu donosi rješenja.
U kontekstu postojećih socioekonomskih izazova u Vladi smo odredili daljnju dinamiku rješavanja zajedničkih ciljeva vezano za materijalni status liječnika i indirektno unapređenje funkcioniranja zdravstvenog sustava u tom dijelu. Kao što znate, naš prvi korak je ispunjen.
Radna skupina je iznjedrila prijedlog dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno odredbe o reprezentativnosti na temelju kojih je krajem prošle godine omogućena reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu i liječnicima kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika.
Sljedeći korak je donošenje Uredbe o koeficijentima do 28. travnja. Nakon sastanka u Vladi u istom tjednu smo odradili radni sastanak na tu temu, prošli detaljno Uredbu i usuglasili tekst s krovnim liječničkim organizacijama i udrugama. Vjerujem da je to bio prijelomni trenutak da se ne ide s organizacijom štrajka.
Konstruktivno ozračje
Kako je tekao sam sastanak, je li bilo »tvrdih« pregovora ili je premijer odmah došao s dobrim vijestima?
– Zahtjevi liječničkih organizacija i udruga ulaze u problematiku koja se gomila desetljećima u zdravstvenom sustavu, stoga je bilo potrebno izvjesno vrijeme da se iznesu svi argumenti. Sastanak je protekao u konstruktivnom ozračju, premijer je pažljivo saslušao njihove predstavnike te je potaknuo čvrsto međusobno razumijevanje da ćemo u okvirima objektivnih mogućnosti koje imamo napraviti daljnje iskorake koji se odnose na liječnike i druge djelatnike u zdravstvenom sustavu.
Na tom tragu su i dosadašnja ostvarenja ove Vlade i zdravstvene administracije. Navest ću samo dio njih s fokusom na poboljšanje materijalnog statusa liječnika. Vraćena je reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu, u protekle četiri godine Vlada je povećala primanja za više od 43 posto u odnosu na 2016. godinu, što je ukupno 1,6 milijardi eura. Riješili smo i pitanje neisplaćenih prekovremenih sati, retrogradno i pro futuro, za koje je izdvojeno više od 83 milijuna eura.
Osigurali smo i COVID dodatak od 10 posto, što čini sveukupan iznos od 32 milijuna eura. Izglasana su dva temeljna zdravstvena zakona koji su temelj sveobuhvatne reforme zdravstva kojoj je jedan od ciljeva i poboljšanje uvjeta liječnicima. Time se jasno pokazuje stav ove Vlade prema zdravstvenim pitanjima te otklanjamo sve eventualne nedoumice koje su se pojavljivale u javnom prostoru.
Ne zaboravimo da je agencija Fitch u svojem izvješću podigla kreditni rejting Hrvatskoj na BBB+ dijelom utemeljujući ocjenu na našim reformskim promjenama u zdravstvu. Svi navedeni elementi i činjenice ukazuju da smo svjesni postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu.
Dosadašnjim potezima i iskazivanjem podrške ovoj zdravstvenoj administraciji ova Vlada nedvosmisleno pokazuje gdje se hrvatsko zdravstvo nalazi na listi prioriteta.
Iz kojih točno izvora će se u ovoj godini osigurati tih 100 milijuna eura?
– Financijska sredstva za isplatu plaća zdravstvene ustanove osigurava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje unutar svog financijskog plana.
Uslijed veće dinamike prikupljanja prihoda od doprinosa u 2023. godini navedena sredstva će biti dostatna i usmjerena prema zdravstvenim ustanovama za povećanje materijalnih prava zaposlenih, kao i za podmirenje obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala, čime će se, sukladno predloženim reformskim mjerama, smanjiti potreba za osiguranjem dodatnih sredstava iz državnog proračuna.
Da malo analiziramo svaku od točaka: prvo, kad je riječ o ugovorima specijalizanata koji, evo, dobivaju i 10-postotno povećanje plaća, na koji način se planira bolje urediti njihov status općenito, jer njima su uvjeti rada općenito teški, a uz to se bore i s »robovlasničkim« ugovorima i isplatama odšteta.
– Svaki početak je težak i ima svoje specifičnosti, pa tako i u slučaju specijalizanata koji tek ulaze u zdravstveni sustav i nalaze se u svojoj edukacijskoj fazi.
Osim dizanja koeficijenata za najmanje 10 posto, u planu su prilagodbe ugovornih obveza vodeći računa o potrebama javnog zdravstvenog sustava i mogućnosti liječnika da odaberu svoj profesionalni put.
Izmjenama zakonskih i podzakonskih akata dodatno ćemo regulirati ugovorne obveze specijalizantima, a određenim pravnim aktima tražiti rješenja za sve postojeće ugovore koji još vrijede, a sklopljeni su prije izmjene zakona 2019. godine.
Naglašavam – pri tome moramo štititi dostupnost zdravstvene skrbi pacijentima u svakom dijelu Hrvatske, jer zbog njih zdravstveni sustav i postoji.
To, naravno, otvara i pitanje kako mlade liječnike platiti i zadržati u manje razvijenijim krajevima, planira li se u dogovoru s lokalnim jedinicama to rješavati, ili ima prostora da ih se naprosto plati puno bolje nego sad? Što znači vaša najava »liberalizacije« tih ugovora?
– Model privlačenja liječnika u manje atraktivne sredine prvenstveno je zadatak lokalne zajednice, a potom, na strateškoj razini, zdravstvene administracije.
S tim izazovom se susreće cijela Europa, koja motivira dolazak liječnika u manje atraktivna područja nizom pogodnosti, od dodatnih financijskih stimulacija, rješavanja stambenog pitanja, do ispunjavanja preduvjeta za ostale članove obitelji poput zapošljavanja supružnika, osiguravanja mjesta u vrtiću i drugih benefita.
Jedan od pozitivnih primjera je Dom zdravlja na Braču, kojem je lokalna samouprava osigurala pedijatra omogućujući mu dodatnih 1.000 eura mjesečno, kao i ispostava hitne u Vojniću omogućujući joj smještaj za zainteresirane djelatnike. Ima još niz takvih pozitivnih praksi, dakle, može se, a ja bih dodao da se moraju aktivirati sve razine kako bismo privukli zdravstvene djelatnike u manje sredine.
Ministarstvo zdravstva je učinilo niz iskoraka, a jedan od njih je financiranje 922 specijalizacije putem europskih mehanizama, i to za pet deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, kliničku radiologiju i hitnu medicinu u vrijednosti od 130 milijuna eura.
Specifičnosti struke
Što bi još trebao donijeti novi Zakon o radno-pravnom statusu liječnika, možete li preciznije najaviti? Hoće li se prekovremeni rad i pripravnost plaćati više ili drukčije obračunavati? U kojem smjeru će izmjene ići?
– Dogovoreno je da će se Zakon o radno-pravnom statusu liječnika raditi paralelno s novim Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama, te se njime neće riješiti samo materijalna prava liječnika, već sve specifičnosti liječničke struke kao što su velik broj dežurstava, pripravnosti, odrađenih prekovremenih sati i drugo.
Pojedine odredbe u uskoj su vezi i s pregovorima za Granski kolektivni ugovor koji su upravo u tijeku. Sve što smo dosad naveli je na tragu postojećih rješenja te je Zakon uvršten u Vladin plan zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA