Jarnjak: Vlada ostaje i ako referendum uspije

Kud bismo došli kad bi svaki referendum mogao dovesti do promjene vlasti, to bi sigurno ugrozilo stabilnost države, ističe Ivan Jarnjak
Vodeći ljudi parlamentarne opozicije sve jasnije povezuju referendum o Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o radu s političkom sudbinom Vlade Jadranke Kosor. Preko vikenda su predsjednik SDP-a Zoran Milanović i predsjednik HNS-a Radimir Čačić pojačali pritisak na Banske dvore ističući da je sindikalna akcija o referendumu učinila upitnim legitimitet Vlade. Čačić je ocjenio čak da sami prikupljeni potpisi predstavljaju “zahtjev za odlaskom Vlade”, dok je Milanović bio nešto suzdržaniji, pa je ustvrdio kako bi se u slučaju uspjeha referenduma “svaka ozbiljna Vlada morala zapitati koliki joj je legitimitet”.
Iz HDZ-a uzvraćaju oporbi da ima pravo zazivati prijevremene parlamentarne izbore, ali da oni neće biti nimalo bliži sve da i izmjene ZOR-a budu zaustavljene na referendumu.
Prvo potpisi
– Referendum nema nikakve veze s opstankom naše Vlade. Ne može se to miješati. Referendum je jedno, a sasvim su nešto drugo parlamentarni izbori na kojima se bira Vlada. Kud bismo došli kad bi svaki referendum mogao dovesti do promjene vlasti, to bi sigurno ugrozilo stabilnost države. Dakle, neovisno o tome kako će proći referendum s Vladom, čiji legitimitet počiva na rezultatima izbora, ništa se neće dogoditi, naglašava potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak.
On upozorava i da su sve spekulacije o referendumu debelo preuranjene jer još uvijek nije pokrenut referendumski mehanizam, s obzirom da sindikalci nikako da prikupljene potpise donesu u Sabor.
– Zasad je sve ovo – što bi bilo, kad bi bilo. Oni samo govore da imaju potpise i da bi im mi to trebali vjerovati. Neka donesu potpise, nadležni će ih provjeriti i onda se može organizirati referendum, zaključuje Jarnjak.
Dogovor koristan
S njim se slaže i njegov koalicijski partner, predsjednik HSS-a Josip Friščić koji također ne smatra da bi trebalo raspisati prijevremene izbore ako prijedlog ZOR-a bude odbačen na referendumu.
– U slučaju uspjeha referenduma Vlada bi bila obavezna odstupiti od onoga što je predlagala. I to je sve, rekao je Friščić. Ni on nije posve siguran da će referenduma uopće biti jer “sindikati još uvijek nisu predali prikupljene potpise, a ne zna se ni s kakvim će točno amandmanima Vlada na kraju izaći”.
Profesor Žarko Puhovski kaže da se ne može jednoznačno odgovoriti na pitanje koje bi konzekvence Vlada trebala podnijeti u slučaju uspjeha referenduma.
– Tu ne postoji ni neka velika europska praksa. Referendumi su u EU razmjerno rijetki, prosječno oko jedan godišnje u cijeloj EU. Imate i taj slučaj ostavke De Gaullea na funkciju predsjednika Francuske nakon što je izgubio jedan relativno nevažan referendum, ali on je bio dosta autoritaran vladar i nije mogao podnijeti taj poraz, rekao je Puhovski. On smatra da je za Vladu puno pametnije da pokuša postići dogovor sa sindikatima, te da bi i njima bilo dobro postići dogovor budući da bi im se moglo dogoditi da se referendum raspiše između 15. i 25. kolovoza kada je većina ljudi na godišnjem odmoru.
 

Neki odstupe, neki ne

Francuski predsjednik Charles de Gaulle odstupio je 1969. godine nakon što je na referendumu propala njegova inicijativa o pretvaranju Senata u tek savjetničko tijelo, čime bi veće ovlasti dobila regionalna vijeća. Irski premijer Brian Cowen doživio je značajan politički poraz kad su 2008. birači na prvom referendumu odbili Lisabonski ugovor, što ga je zagovarala njegova vlada. No, unatoč ocjenama u irskoj javnosti da je rezultat referenduma predstavljao i protest birača protiv Cowenove vlasti, ona se ipak održala.