Kamen, suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana

U novigradskoj je knjižnici i čitaonici u prošli petak pod gore navedenim naslovom održano zanimljivo i za ovaj kraj i ljude korisno predavanje prof. dr. Aleksandre Faber, voditeljice nacionalnog projekta HAZU, dakle, „Kamen, suhozidna gradnja i krajolik Jadrana” kojeg financira naše Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Predavanje je upriličeno u suradnji s CMS-om (Centrom za mirovne studije) nevladine udruge u čije se ime nazočnima obratila g-đica Petra Jurlina, a potom i navedena prof. dr. A. Faber, znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, koja je nadahnuto i stručno govorila o suhozidu „kamen na kamen koji je digao čovjek”. Uputila je na vrijednosti i potrebi njegova očuvanja u ruralnom pejzažu, kao skromnoj arhitekturi svakidašnjice i suhozidu kao kamenoj gradnji bez vezivnog materijala čija tradicija gradnje počinje u dalekoj prapovijesti, a koji je i prva građevna aktivnost čovjeka na Mediteranu.
Površinski kamen, rekla je prof. Faber, prvi je materijal koji je poslužio za stvaranje ograde ili ograda te su ti nepisani katastri, ponavljamo, ujedno i prva uopće smislena arhitektura čovječanstva.U tom kontekstu, prof. Faber je prikazala krajobraz Mediterana od Portugala, Španjolske, Francuske, preko Italije, Grčke i Cipra pa sve do sjevera i nordijskih skandinavskih zemalja kao i prostora Velike Britanije.
Nazočni su imali prilike vidjeti suhozidne međe, gospodarske i stambene objekte (gomile i mocire) i naše zemlje na čiju je devastaciju upozorila, ali ukazala i na pozitivne primjere obnove kao u Istri, Krku ili na Rabu.
Nakon njenog predavanja i prezentacije, otvorena je diskusija koju je vodio prof. Ivo Butković, predsjednik udruge „Suhozid” iz Kolana na Pagu, te je govorio o inicijativi koju je njegova udruga preuzela kako bi se suhozidi i suhozidna gradnja očuvali i kao materijalno dobro zakonom zaštitili.
Važno je napomenuti da je prof. Faber ovom prilikom, tijekom popodneva obišla i novigradski suhozidni pejzaž koji se je dojmio i kojeg je ocijenila iznimno vrijednim, osobito suhozidnu „Pudaricu”. Pejzaž su joj pokazali i kroz novigradski suhozidni krajobraz vodili dipl. ing. agr. Zvonimir Vlatković iz HZPSS-a te gosp. Jadran Anzulović.
Na kraju, ovo korisno predavanje, obilaženje i projekt očuvanja naših suhozida kao izuzetno vrijedne baštine može biti smjerokaz i uputstvo svima iz našeg okružja da se s pažnjom i poštovanjem odnosimo spram ove dragocjene vjekovne arhitekture i građenja naših predaka, kako bi ih sačuvali od daljnjeg urušavanja i devastacije, na dobrobit općeg kulturnog dobra i kao osobit specifikum i ovog našeg dalmatinskog, hrvatskog i mediteranskog pejzaža.