Bacelji upropastili većinu nasada kapule

– Kapula u prorast kreće kada je dovoljno toplo vrijeme i kada počinje zadebljanje glavica. Zbog toga bez obzira na vrijeme sadnje mlada kapula se treba isporučiti tržištu prije nego što krene u prorast, kaže Ana Kardum
Đoko Zorić dugogodišnji carinski djelatnik, a sada umirovljenik u Briševu, jesenas posadio kilu dvi kapule. Čovjek sve uredno uradio. Izorao tlo, bacio gnoj, malo domaći malo furešti, pofrezao, napravio jarčiće i poboo kapulicu. Svaka mora biti pravilno okrenuta. Korjenčići prema dolje, a klica na ozgo, staro je pravilo kojeg se držao i Đoko.
Izninukla kapula samo takva. Ne samo da je izniknula već je izresla. Koji gušt svratiti u Briševo, ubrati nekoliko struka mlade kapule pa pofrigati jaja s perima mlade kapule na svom maslinovom ulju. I sve to zaliti vinom iz vlastitog vinograda – gušt je koji ne može nitko platiti.
Otišla u prorest
Oplijevio i okopao Đoko kapulu i pustio da se deblja i stvori glavice. Bit će je za u suho za cijelu obitelj sve do jeseni.
– Znam da je zdrava i da nije prskana i mogu je slobodno jesti unučad, pojašnjava članovima obitelji uzorni otac i did Đoko. Ali što je kapula deblja, to više ima one koja je otišla u prorest, to jest koja na vrhu razvija sjemenje ili kako je ravnokotarci zovu: ima bacelje ili muška kapula.
Takva kapula ne formira glavicu, već sva hranjiva i energija odlaze na stvaranje i rast generativnih dijelova i nema kvalitetu kao namirnica. Nije ona štetna ili ne daj Bože otrovna, ali glavice su male i ne mogu se dulje čuvati.
U čemu je problem i zbog čega je izraslo toliko muške kapule?!
Marenda kod Lole 
Da bismo odgovorili Đoki, i svima koji imaju isti problem, naša ekipa uzela si je u zadatak da krene u najkapulastije ravnokotarsko selo Polaču.
 U Polači nekada nije bilo obitelji koja se nije bavila uzgojem kapule za tržište. Danas je proizvodnja smanjena kao i sve, ali postoji respektabilan broj proizvođača koji uzgajaju kapulu na površini od nekoliko hektara.
Prvo treba svratiti kod Lole Kulaša, kojeg zovu Kralj kapule.
Ako je Lolo kralj tada sigurno zna zašto je kapula baceljiva.
 Vrijeme je od marende i sigurno je Lolo u kući. Ako nije u kući onda je iza kuće gdje se bavi pčelama. Ulazimo u Lolinu kuću, a tamo samo ženska čeljad – supruga Kata i nevista Ana. Lolo je nekim poslom pošao u Zadar i neće se vratiti prije ručka, ali to nije razlog da ne marendate. Jučer smo krizmali unuka pa je ostalo brdo spize. Janjetina i prasetina nisu vruće, ali su odlične pojašnjava nevista Ana i već stavlja pjate na stol.
Triba marendati, jer tko zna što nas u nastavku čeka.
 Red janjetine, red prasetine i naravno neizostavna kapula, pa malo bilog vina i možemo dalje.
Vridna obitelj Kardum
Triba naći nekog tko se razumije i proizvodi kapulu. Za to je najbolji Marko Kutija zvani Muza, upućuje nas na novog sugovornika gospodarica Kata. Tko će s Muzom na kraj, a osim toga nedugo smo o njemu pisali kako uzgaja peršin pa je već dojadio meni, a kako neće čitateljima. Zato je tu Živko Kardum. Čovjek kojeg znam iz doba PK Zadra, koji je radio u stočarstvu na Jankolovici. Već onda je Živko bio respektabilan proizvođač povrća, a sada kao umirovljenik gotovo ne izlazi iz Bare.
Dolazim do Živkove kuće, tamo gore iznad crkve u Polači. Avlija otvorena, ali kuća zaključana. Kardumi su sigurno u polju. Znam gdje je polje. Tamo dolje kod bunara Pribić triba ostaviti auto i tada prema zapadu tristo metara i evo nas u polju kod Karduma. U polju je cijela ekipa: Živko, supruga mu Ana i sin Šime. Rade na raznim poslovima. Šime ore, Živko sijaćicom na guranje sije peršin, a Ana kotlja kapulu.
 Svaka ima bacelje 
 – Di si čoviče nisam te vidio cijelu vlašku godinu, dočekuje sav razdragan Živko. – Ovdje si bio prošlo lito kada sam u potrazi za vodom produbljivao bazen. Vidi sada bazen je pun vrh vrcat.
 – Nisam došao radi toga nego da pojasniš zašto izreste muška kapul,a pojašnjavam Živku razlog dolaska. Kod mene je nema, samo di koja, a jesi vidio onu uz put kraj nasada jabuka. Svaka ima bacelje. Tamo se nema što ubrati za prodaju, možda nešto za sebe.
Živko redovito uzgaja kapulu na površini većoj od hektara. Kao i većina Polačana kapulu uzgaja dvofazno iz sjemena ili kako ovdje kažu “U zeleno”. Takav način uzgoja sastoji se u sljedećem. Posije se sjeme da se proizvedu presadnice. Sjeme kapule seljaci zovu barut jer bojom, veličinom i izgledom podsjeća na zrno baruta. Vrlo važno je kada sijati sjeme za proizvodnju presadnica. Ukoliko je ranije Uskrs tada se sjetva rasada obavi ranije za proizvodnju mlade kapule. Ukoliko je Uskrs kasnije tada se presadnice za proizvodnju mlade kapule kao i kapule za glavice jednako siju.
Pravilo je da sjetva ne treba biti prije Vele Gospe.
Barut, presadnice, sjeme i glavice
Što kasnije da presadnice ne budu prevelike, jer veličina presadnica ima utjecaja na prelazak kapule iz vegetativne u generativnu fazu u prvoj godini što daje sjeme. Treba pojasniti da je kapula dvogodišnja bilja. U pravilu u prvoj godini daje glavicu, a u drugoj sjeme.
Važno je da rasad bude gust što za cilj ima da sve presadnice budu jednako razvijene. One koje su jače bit će otpornije na zimu i veća je vjerojatnost da će otići u prorast pojašnjava, Živko razloge baceljanja kapule i nastavlja.
– Kapulu ne treba prerano saditi. Najbolje vrijeme je kraj studenoga i početak prosinca. Tako treba tempirati i proizvodnju presadnica. U vrijeme sadnje presadnice moraju biti veličine olovke. Naravno ukoliko je Uskrs rano kao što je bio ove godine tada treba dio kapule posaditi ranije.
Ukoliko je kapula razvijena ušla u zimu, također će biti više muške. Za vrijeme blage zime ima više muške kapule nego kada su zime oštre. U pojedinim godinama zbog mraza zna smrznuti sav nadzemni dio netom posađene kapule. S dolaskom toplih dana kapula iz podzemnih dijelova krene i tada je najbolje kvalitete.
Srebrenac, žuta i ljubičasta
U Polači proizvode tri tipa kapule: bijelu zvanu srebrenac, žutu i ljubičastu. Srebrenac je najviše sklon da ode u prorast, saznajemo u razgovoru, dok je ljubičasta kapula najotpornija.
– Kapula koja se proizvodi iz lučiće više ide u prorast nego ona koja se proizvodi iz sjemena presadnicama, pojašnjava gospodarica Ana koja s pažnjom prati naš razgovor i dodaje: – Kapula u prorast kreće kada je dovoljno toplo vrijeme i kada počinje zadebljanje glavica. Zbog toga bez obzira na vrijeme sadnje mlada kapula se treba isporučiti tržištu prije nego što krene u prorast.
 Vjerujem da će Đoko vidjeti gdje je pogriješio u agrotehničkim mjerama, a i naša ekipa je kući ponijela netom ubranu kapulu.

 ŠKOPLJENJE

Na Ugljanu kažu da kapulu treba u rastu “zeznuti i uškopiti”. Znači, pri vrhu je treba slomiti pa će u zemlji napraviti kakvu takvu glavu. Ako se ne “uškopi” ništa. Sve ode u sime, otriva Mladen Lucin.