Novo radno vrijeme Arhiva, uvedene korisničke iskaznice

Ravnatelj Gverić ističe neadekvatne uvjete u kojima je smješteno gradivo kao i popunjenost postojećih spremišnih kapaciteta, koji postavljaju kao prioritetnu zadaću rješavanje problema spremišnih i ostalih arhivskih prostora

Prošla je godina dana otkako je na čelu Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić. Godina koju, kako sam kaže, nije planirao, budući da je tek početkom 2012. došao na mjesto ravnatelja, te samim time nije radio klasičan plan kao što je trenutačno pripremljen za 2013. Upravo iz tog razloga kaže kako je zadovoljan učinjenim u proteklih godinu dana. Osim korisnika Arhiva i cjelokupna javnost se sada ima priliku uvjeriti u rad ove ustanove. Naime, od rujna prošle godine Državni arhiv u Zadru ima svoje internetske stranice www.dazd.hr na kojima su dostupne sve informacije vezane uz ovu ustanovu. Odnedavno je na stranicu postavljen i Plan rada u 2013., tako da je djelatnost Arhiva u popunosti transparentna. S ulaskom u novu godinu korisnike su dočekale i neke novine, s kojima su bili upoznati na vrijeme.
Mapa Grimani
– Od 1. siječnja radno vrijeme naše čitaonice je promijenjeno, u cilju što kvaslitetnije usluge. Dosad je čitaonica bila otvorena svaki dan od 8.30 do 14 sati, a sada će osim redovnog radnog vremena srijedom raditi od 8.30 do 18.30 sati. Također, u ovoj godini smo planirali da u čitaonici bude dostupan jedan dio gradiva u digitalnom obliku, točnije 40.000 digitalnih kopija gradiva. Uz to, planiramo početi s opisom i prezentacijom mletačkog katastra u ARHiNET-u, tzv. mapa Grimani, istaknuo je ravnatelj Gverić.
Od početka 2013. godine Arhiv je počeo s potpunom primjenom Cjenika usluga državnih arhiva koji je odobren od Ministarstva kulture i kao takav obvezatan u primjeni. Korisnicima se prema navedenom Cjeniku određuje uvođenje korisničkih iskaznica. Godišnja iskaznica od početka godine tako stoji 100 kuna, a s prvim obnavljanjem cijena se spušta na 60 kuna. Važno je istaknuti kako se za učenike, studente i umirovljenike odobrava popust od 50 posto. U cijenu iskaznice uračunat je i određen dio besplatnih kopiranja.
Ravnatelj Gverić ističe neadekvatne uvjete u kojima je smješteno gradivo kao i popunjenost postojećih spremišnih kapaciteta, koji postavljaju kao prioritetnu zadaću rješavanje problema spremišnih i ostalih arhivskih prostora.
Ulazak u zgradu Znanstvene?
– Ove godine ugovorenim spajanjem knjižnih fondova Znanstvene knjižnice sa Sveučilišnom knjižnicom na budućem sveučilišnom Kampusu, arhivu se otvara mogućnost proširenja prostora u sjevernom krilu zgrade u kojoj je sada smještena Znanstvena knjižnica. Gradska uprava u nekoliko je navrata izrazila nakanu da taj prostor nakon iseljenja knjižnice dodijeli Arhivu. U postojećim okolnostima Arhiv tu opciju vidi kao dugoročno rješenje, uz prethodno uređenje prostora. Stoga će Arhiv u 2013. godini ishoditi sa Gradom pisanu nakanu, suglasnost da se taj prostor po iseljenju Znanstvene knjižnice i dodijeli Arhivu. Otvara se eventualno i mogućnost da nakon toga koraka – a o čemu su također vođeni razgovori sa gradskom pravom – Arhiv i Grad po modelu javno-privatnog partnerstva izvide mogućnosti realizacije izgradnje nove zgrade arhiva ustupanjem postojeće privatnom investitoru, ističe ravnatelj Gverić. Napominje kako u Arhivu do tada neće biti u mogućnosti preuzimati znatnije količine novoga gradiva. Određena poboljšanja uvjeta moguća su kroz popravke/izmjenu prozora, nabavu metalnih polica, odvlaživača zraka, tehničko sređivanje gradiva, restauriranje i sigurnosno-zaštitno snimanje, izlučivanja i sl.
Od planova na polju izdavaštva u 2013. nas očekuju zanimljivi noviteti. Za Dan Arhiva, 20. rujna planirana je prezentacija kapitalnog djela “Vodič kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zadru”, što ravnatelj smatra najvažnijim u ovoj godini. . Na ovome poslu pet godina je radilo nekoliko naših arhivista, a voditelj projekta je prof. dr. Josip Kolanović. Planirano je i četvrto izdanje knjige „Južne granice Dalmacije” (autori Stijepo Obad, Serđo Dokoza, Suzana Martinović), čija su dosadašnja izdanja bila vrlo tražena. Zbog aktualnog pitanja južnohrvatskih granica, a potpomognuti donacijama tijela lokalne samouprave s područja dubrovačko-neretvanske županije, namjera je izdati četvrto, dopunjeno izdanje ovoga djela.