Sve više građana traži moratorij na kredite

Iako su u konačnici za dužnike skupi i nepovoljni, moratoriji na kredite, prvenstveno one stambene, rješenje su za kojim poseže sve više kreditno zaduženih građana, suočenih s gubitkom posla, smanjenjem plaće, odlaskom na rodiljni dopust, bolešću. U odnosu na ukupan broj kredita, može se zaključiti iz odgovora banaka koje smo dobili, broj zatraženih moratorija na kredite još je uvijek mali, no raste.
Našem upitu o konkretnom broju odobrenih moratorija na stambene kredite odgovorile su, od velikih banaka koje smo pitali, tek Erste&Steiermärkische i Zagrebačka banka. PBZ, Raiffeisen i Hypo banka broj svojih moratorija ne otkrivaju, no neke od njih otvoreno priznaju ono što svi misle – moratorij se isplati samo dužnicima pri kraju otplate svog kredita. Ako su na početku “jednog divnog prijateljstva” s bankom, u pravilu u trajanju od dva, do tri desetljeća, moratorij im donosi više štete nego koristi. Naime, u moratoriju otplata glavnice miruje, ali se plaća kamata, koja, pogotovo na početku kredita, a “početak” traje niz godina, čini najveći dio mjesečne otplate. Ili se pak, umjesto kamate, plaća jednokratna naknada čiji iznos premašuje i nekoliko mjesečnih anuiteta! Uz to, plaćaju se i “sitni” popratni troškovi, poput naknade za aneks ugovoru, javnobilježničke ovjere i slično.
Povećan interes
Prema odgovoru Erste banke, mogućnost moratorija je kod njih od kraja 2008. godine do dana iskoristilo oko 900 klijenata, a u posljednje vrijeme, napominju, primjećuju povećan interes za nekom od mjera koje bi trebale olakšati otplatu kredita u sve težim tržišnim uvjetima. Unatrag godinu dana, navode, za nekom od tih mjera posegnulo je više od dvjesto njihovih klijenata. Erste prilikom moratorija kamatnu stopu smanjuje na tri posto, a ugovori li se pak poček otplate, kamata se snižava za 25 posto u odnosu na važeću.
U Zagrebačkoj banci ne navode koliko su moratorija svojim klijentima odobrili od početka krize naovamo, no otkrivaju kako se kod njih trenutno koriste 823 moratorija na stambene kredite. To je, ističu, malo više od jedan posto od ukupnog broja stambenih kredita u otplati, pri čemu je 30 posto moratorija odobreno radi korištenja rodiljnog dopusta, čak 60 posto zbog gubitka posla, a ostatak iz drugih razloga. Moratorij se u Zabi odobrava u pravilu, kao i drugdje, na pola godine, uz plaćanje kamate, ili jednokratne naknade, koju je moguće pripisati glavnici kredita, i kasnije ju otplaćivati.
Anuiteti rastu
“Nažalost, za klijente koji su se zatekli u teškoj ekonomskoj situaciji, i nisu u mogućnost plaćati svoje obveze, moratorij je jedina mogućnost dok se situacija ne popravi. Međutim, ako se uzme u obzir da se za odobrenje aneksa ugovora kojim se definira moratorij plaćaju naknada, kao i troškovi javnog bilježnika, uštede tijekom trajanja moratorija ostvaruju oni klijenti koji su već otplatili dobar dio kredita. Po isteku moratorija anuitet će porasti, budući da vrijeme moratorija ulazi u rok otplate kredita”, odgovaraju otvoreno u Hypo banci.
I u Raiffeisen banci priznaju kako od početka krize 2008. godine bilježe povećan interes klijenata za moratorijem po stambenom kreditu, što je, ističu, bilo i očekivano. Koliko su moratorija otad odobrili, ne otkrivaju, no kažu kako su najčešći razlozi za njegovo traženje gubitak posla, smanjenje prihoda, neredovita isplata plaće te porast tečaja za kredite koji su ugovoreni uz valutnu klauzulu u CHF. Ugovaraju moratorij na rok do godine dana, i to uz mjesečno plaćanje kamate, jednokratno plaćanje kamate moratorija po njegovu isteku, ili uz obračun i pripis naknade za korištenje moratorija glavnici kredita prilikom ugovaranja moratorija.