Banda maloljetnika harači ulicama, institucije nemoćne

Zbog zakonske procedure svaki teži slučaj, odnosno onaj koji nije samo verbalni sukob ili što slično, predmeti “zapnu” pa se čeka, ponekad i više od godine dana

Zbog trganja zlatnih lančića s vrata prolaznicama na zadarskim ulicama, krađe torbice i motocikla policija je jučer kazneno prijavila šest maloljetnika u dobi od 15 do 17 godina. Na bizaran način najmlađi od njih pao je u ruke policajcu u ponedjeljak ujutro na predjelu Voštarnice. Mladić je, naime, nakon što je prišao prišao 72-godišnjoj ženi u Ulici Stjepana Radića, strgao joj lančić s vrata i pobjegao, svega 500 metara dalje pao u ruke prometnom policajcu zajedno s plijenom. Lančić je vraćen vlasnici, a maloljetnik priveden. Policija je mladića osumnjičila za krađu dvaju lančića dan ranije na identičan način. Ubrzo se međutim pokazalo da su za te dvije krađe odgovorni njegovi prijatelji stari svega 15 i 16 godina.
Isti dan ulovljen je i 16-godišnjak koji je još početkom kolovoza 45-godišnjoj talijanskoj turistkinji ukrao ručnu torbicu s mobitelom i novčanikom, dok je ispijala kavu u jednom ugostiteljskom objektu na Trgu Petra Zoranića, kao i dvojica 17-godišnjaka koje policija sumnjiči za krađu skutera marke piaggio početkom rujna u Vinkovačkoj ulici.
Skuter je vraćen 34-godišnjem vlasniku, a protiv svih šestero maloljetnika Državnom odvjetništvu za mladež podnesene su kaznene prijave.
Iako se stječe dojam kako maloljetnici u posljednje vrijeme “harače” Zadrom policijske statistike govore suprotno.
Novci za izlaske i skitnju
– Za osam mjeseci 2012. godine maloljetne osobe počinile su 115 kaznenih djela, što je za 16,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Tada je evidentirano 137 kaznenih djela. Djeca, odnosno osobe do 14. godine u navedenom su razdoblju počinila devet kaznenih djela, što je za 60,9 posto manje nego u istom razdoblju 2011. godine – doznajemo od Ljiljane Dujmović, policijske službenice za maloljetničku delinkvenciju u PU zadarskoj koja dodaje kako je prošle godine 23 djece počinilo kaznena djela, mahom imovinske delikte karakteristične za maloljetničku populaciju. Dujmović ističe kako se kod maloljetnih osoba vrlo rijetko radi o planiranom izvršenju kaznenog djela, već da se uglavnom radi o deliktima kao posljedicama trenutačnog iskušenja.
– Postoje različiti motivi kao što su, primjerice prodaja ukradenih stvari od kojih se dobiva novac za provode, odlazak iz kuće ili skitnju. Ponekad je krađa motivirana željom za posjedovanjem neke sasvim određene stvari kao što su mobilni uređaji, bicikli i slično. Nerijetko maloljetne osobe čine kaznena djela zbog želje za samopotvrđivanjem, uzbudljivim doživljajima te stjecajem odgovarajućeg statusa u grupi svojih vršnjaka. Najčešće je takvo delinkventno ponašanje više izraz želje za pustolovinom nego izraz kriminalne volje usmjerene na isključivu materijalnu korist – pojašnjava Dujmović, a slična iskustva ima i Tatjana Vukman, ravnateljica Doma za odgoj djece i mladeži. S njom smo razgovarali nakon što smo neslužbeno doznali da je među uhićenim maloljetnicima i nekoliko štićenika ustanove na čijem je čelu. Prema našim informacijama u zadarskom Domu za odgoj trenutačno boravi nekoliko maloljetnika koji su okorjeli u kriminalu. Ti mladići svoje su uzore našli u “mafiji” i gotovo se svakodnevno sukobljavaju sa zakonom. Osim toga, isti ti strah su i trepet za drugu djecu koja žive u Domu, a koja su nerijetko njihove žrtve, bilo da za njih moraju obavljati neke poslove ili im biti “sluge pokorni” u bilo kom drugom smislu.
“Mafija” kao uzor
Iako nije željela o konkretnim slučajevima govoriti, Vukman je otvoreno priznala kako ona i njezini suradnici svakodnevno muku muče s nekolicinom štićenika koji su u okršaju sa Zakonom.
– U svakodnevnoj skrbi mi smo u situaciji da imamo ozbiljne probleme s djecom na koju odgojne mjere nemaju utjecaj. Moram istaknuti kako nam je policija tu veliki saveznik i da nam se odazovu promptno na svaki poziv. U praksi se, nažalost, pokazalo kako to nije dostatno i učinkovito – kaže Vukman ističući kako je zakonska procedura u takvim slučajevima da odgojitelji i policija obave svoj dio posla, sastave svaki svoje izvješće koje se potom dostavi Državnom odvjetništvu. No zbog zakonske procedure svaki teži slučaj, odnosno onaj koji nije samo verbalni sukob ili što slično, predmeti “zapnu” pa se čeka, ponekad i više od godine dana.
– Svi mi koji radimo s takvom djecom, policija, a i ostale službe, nemoćni smo. Sustav jednostavno ne funkcionira – kaže Vukman, prisjećajući se i primjera kada se za neku problematičniju djecu i recidiviste tražilo ubrzanje procedure. To, kaže, nije bilo izvedivo pa se znalo dogoditi da štićenik prije napusti ustanovu nego njegov slučaj dođe na sud.
– Ta djeca danas su dobro upoznata sa zakonskim regulativama, a kod mnogih od njih sustav vrijednosti je krivo postavljen. Mnogima je nekakav uzor i čast ‘biti mafija’. Takvi nerijetko znaju drugu, mlađu i slabiju djecu, podčiniti sebi te i njih dovesti u sukob sa zakonom i pred njima smo zbog cijelog niza manjkavosti sustava bespomoćni – pojašnjava Vukman, žaleći što se zbog takvih pojedinaca stigmatiziraju sva djeca koja odrastaju u ovakvim ustanovama iako to, ističe, nisu zaslužila.

Zlato im je najlakše “utopiti”

Prema podacima kojima raspolaže policija, maloljetnici najprije počinju sa sitnim krađama po trgovinama, zatim potkradanjem u vlastitoj obitelji da bi se kasnije sve više kriminalna aktivnost usmjerila na provalu u kioske, prodavaonice, automobile, a također i u tuđe stanove.
– U posljednje vrijeme kao meta za počinjenje kaznenih djela je zlatni nakit od kojeg se vrlo vjerojatno u stanicama za otkup zlata i srebra lako pribavlja novac – kažu u PU zadarskoj.

SANKCIJE: Roditelji na razgovor, maloljetnik na sud

Ako je maloljetnik počinio kazneno djelo, policijska procedura je takva da ga se najprije pismenim pozivom na ime roditelja poziva na obavijesni razgovor. Tom razgovoru mogu biti nazočni roditelji i skrbnici, tijekom ispitivanja policija vodi računa o dobi, duševnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika kako vođenje postupka ne bi štetno utjecalo na njegov daljnji razvoj. Ako se dokaže da je maloljetnik kriv, protiv njega se podnosi kaznena prijava nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu za mladež, a obavještava se i Centar za socijalnu skrb. Sudovi za mladež kao posljednja instanca, sude u kaznenim predmetima maloljetnika, te oni nakon završenog postupka izriču maloljetničke sankcije kojima je svrha pružanje zaštite, brige, pomoći i nadzora te osiguravanje opće i stručne izobrazbe počinitelju.
U maloljetničke sankcije spadaju odgojne mjere koje mogu biti izvanzavodske i zavodske (upućivanje u odgojne ustanove i zavode) te maloljetnički zatvor kao najteža kaznena sankcija, a koji se izriče maloljetnim osobama starijim od 16 godina i može trajati od najmanje 6 mjeseci do najviše 5 godina. Nema razlike u postupku kada je riječ o maloljetnim osobama koje žive s roditeljima i onima koji su povjereni nekoj ustanovi na odgoj i skrb.