Pučka pravobraniteljica: Nema značajnog napretka u stanju ljudskih prava

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je u utorak novo izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2022. godinu, istaknuvši da nema značajnog napretka u stanju ljudskih prava, iako postoje manji pozitivni pomaci utemeljeni na preporukama za 2021.

“Glavni je zaključak da, nažalost, nema značajnog napretka kada govorimo o stanju ljudskih prava niti u jednom području”, reklsa je na konferenciji za novinare Šimonović Einwalter.

Prethodno izvješće još uvijek nije raspravljeno na sjednici Sabora

Pravobraniteljica je pritom upozorila da novo izvješće podnosi u trenutku dok ni ono prethodno za 2021. još uvijek nije raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora.

Izvješće sadrži preko 60 različitih tema koje se prikazuju kroz primjere i pritužbe građana te 170 preporuka.

Kao pozitivne pomake pravobraniteljica je navela to što je Ministarstvo pravosuđa osnovalo radnu skupinu za izmjene Zakona o obveznim odnosima radi uvođenja dodatne zaštite starijih osoba vezano za sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Pozitivno je i što je Hrvatska bliže pripremi stambene strategije jer je analiziran stambeni fond, da mladi iz alternativne skrbi mogu dulje ostati u organiziranom smještaju – do 26. godine umjesto do 21., te da su povećana sredstva koja dobivaju udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Također je pozitivnim ocijenila to što su Vlada i Hrvatski sabor donijeli etičke kodekse. Što se tiče problema, Šimonović Einwalter kaže kako je posebno zabrinjavaju zdravstvo, socijala, uprava, govor u javnom prostoru i diskriminacija.

Najviše pritužbi na zdravstveni sustav

Zdravstvo je područje s najviše pritužbi građana – za neadekvatno i nepravodobno liječenje, propuste u informiranju pacijenata, neadekvatnu komunikaciju liječnika s pacijentima, nedostatnu razmjenu informacija između liječnika, nejasnoće u postupanju i nedostupnost zdravstvene zaštite.

Pravobraniteljica je posebno upozorila na nejednako postupanje prema pritužbama građana u okviru zdravstvenog sustava jer nije jasno kada Ministarstvo zdravstva prosljeđuje pritužbe Hrvatskoj liječničkoj komori, a kada zdravstvena inspekcija obavlja nadzor i imenuje stručnjake.

Kriterije bi trebalo definirati Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, što je propušteno učiniti pri zakonskim izmjenama, navela je.

Uočeno je također da institucije vrlo često neadekvatno komuniciraju s građanima – ili ne dobiju odgovor ili ga dugo čekaju ili je pretjerano formalistički kada građani traže pojašnjenja odredbi zakona, postupci traju dugo, tijela međusobno prebacuju odgovornost, što ukazuje na nedovoljnu međuresornu suradnju, a uz to postoje značajne prepreke participaciji građana i stručne javnosti u donošenju odluka.

Velik izvor problema građanima je lani bilo pitanje spore i kompleksne obnove nakon potresa.

Također, tu su i socijalna skrb, odnosno siromaštvo, a pravobraniteljica je posebno istaknula beskućnike jer se još uvijek ne zna njihov broj i još nije donesena Nacionalna strategija za borbu protiv beskućništva.

Pritužbe su se odnosile i na starije osobe, koje su siromašne i nemaju dostupne socijalne i zdravstvene usluge.

Najviše diskriminacije na području rada i zapošljavanja, najugroženiji Romi

Neprihvatljivi govor i govor mržnje bili su naglašeno prisutni u javnom prostoru, najviše na internetu i društvenim mrežama.

Što se tiče diskriminacije, najviše pritužbi je bilo na području rada i zapošljavanja, a najviše diskriminacijskih osnova bilo na osnovu nacionalnog podrijetla i etničke pripadnosti, pri čemu su najugroženiji Romi.

Izvješće se dotaklo i zviždača, migracija, policije i zatvora, prava na čist, zdrav i održiv okoliš, a ove godine uvedena su dva nova poglavlja – o mladima i pravima mladih i o raseljenim osobama iz Ukrajine.