Državna matura je stres, kako za djecu, tako i za roditelje

Nikica Simić se zgrozio nad mišlju kako će državna matura pokazati koja je škola kvalitetna.
– Škola je odgojno obrazovna ustanova i ne mjeri se testom. Djecu treba učiti da je njihovo znanje samo njihovo, istaknuo je Simić
Upravo u vrijeme najvažnijih ispita na državnoj maturi na XVII. Danima psihologije raspravljalo se o prednostima i nedostacima novog sustava završavanja srednjoškolskog obrazovanja. U radu okruglog stola sudjelovali su Ivan Šutalo, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje, Petar Bezinović iz Instituta za društvena istraživanja, Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Ana Proroković, prorektorica Sveučilišta u Zadru, Heidi Mičić, profesor psihologije iz Gimnazije Jurja Barakovića u Zadru, Nikica Simić, ravnatelj Zadarske privatne gimnazije i Sergij Gabršček iz CPZ-International, Centar za promociju znanja d.o.o., iz Ljubljane, Slovenija.
Rad okruglog stola vodila je Izabela Sorić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, istaknuvši na samom početku kako je uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav zanimljivo iz perspektive psihologije i pedagogije kao temeljnih struka koje se bave pitanjima ljudskog razvoja i uloge obrazovanja za poticanje i usmjeravanje razvoja djece i mladih. Također, ocijenila je kako je sama ideja državne mature generalno dobra, međutim postavlja se pitanje koliko se uopće radi o kvalitetnom znanju.
– Psihološki, riječ je o dodatnom, intenzivnom psihološkom stresu. Ono što je prije bilo u lipnju, sad je krenulo već od veljače. Riječ je o stresu, kako za djecu, tako i za roditelje, istaknula je Sorić.
Prezentaciju o nastajanju i samoj provedbi ispita na državnoj maturi održala je Natalija Ćurković, a Goran Sirovatka je napomenuo kako je državna matura završni ispit učenika gimnazije, a polažu se hrvatski jezik, matematika i strani jezik.
– Sve ostalo je za potrebe upisa na fakultete, istaknuo je Sirovatka.
Ivan Šutalo je iznio mišljenje prema kojem se državna matura može promatrati kroz dvije dimenzije, samog sustava i učenika.
Petar Bezinović je napomenuo kako je od samog početka, još od 2003., bio uključen u ideju državne mature.
– Radi se o jednom velikom promašaju, a tu postoji cijeli niz stvari. Matura je dobrodošla u našem obrazovanju. No, promašena je svrha ovoga svega, jer je u prvi plan stavljen upis na fakultete. Ne vidim razlog zašto netko tko je završio pomorsku školu ne bi imao prednost pri upisu na pomorski fakultet, istaknuo je Bezinović napomenuvši kako po njemu ova državna matura ne unapređuje kvalitetu sustava jer se postavila iznad svega ostalog. Napomenuo je kako učenici treniraju ispite, a zapravo se ne bave znanjem. Istaknuo je važnost rasprave, koja nije provedena.
– Ovo je prvi put da psiholozi raspravljaju o tome. Stvar je servirana odozgo i podanički prihvaćena od svih, istaknuo je Bezinović izrazivši bojazan kako je riječ o izgubljenoj generaciji, a netko će reći kako se jednostavno radi o prvim mačićima.
Nikica Simić se zgrozio nad mišlju kako će državna matura pokazati koja je škola kvalitetna.
– Škola je odgojno obrazovna ustanova i ne mjeri se testom. Djecu treba učiti da je njihovo znanje samo njihovo, istaknuo je Simić.
Sergij Gabršček je iznio slovensko iskustvo s državnom maturom. Ona se kod njih provodi već 15 godina, a sustav je sličan našem. U samom početku se postavilo pitanje što je to matura uopće, a bio je problem fakulteta koji su tražili svoje predmete kao relevantne.
Okrugli stol na Danima psihologije otvorio je još jednom tematiku državne mature, a kako do sada ova tema nije bila predmetom sustavnih psiholoških rasprava, cilj organizacije je bio raspraviti o prednostima i nedostacima same državne mature.