Foto: Vedran SITNICA
Jedan od ključnih problema jest da nikada nije postojala čvrsta obveza upisa u knjige pomorskog dobra. Javna ili, kako su ih tada zvali, općena dobra nisu se upisivala. To što je problematika pomorskog dobra narasla do jedne od najopsežnijih u Hrvatskoj, samo je posljedica lošeg kontinuiteta, rekao je Kundih
Cap. Branko Kundih, dipl. iur., održao je jučer u prostorima HGK – Županijske komore Zadar edukacijsku prezentaciju na temu “Koncesijska problematika turističkog sektora na morskoj obali”. U nastavku svojeg predavanja održao je i pretpromociju portala www.pomorskodobro.com – jedinstvenog specijaliziranog portala o pomorskom dobru, čija je promocija najavljena za 20. svibnja u Rijeci. Portal će za korisnike biti otvoren od 21. svibnja.
Predavača i njegove suradnike te nazočne na prezentaciji, među kojima su bili i županijski pročelnik za turizam i pomorstvo Jerolim Uroda, ravnateljica Zavoda za prostorno planiranje Nives Kozulić i direktor “Ilirije” Goran Ražnjević, pozdravio je tajnik HGK – Županijske komore Zadar Denis Ikić.
Zašto ovakav “džumbus”?
On je podsjetio na velik značaj turističkog sektora u RH, što se jasno može iščitati iz udjela turizma u bruto domaćem proizvodu. Naime, udio turizma u BDP-u HNB, ovisno o godini, cijeni na 15,16 ili 17 posto.
Ikić je ukratko predstavio predavača Branka Kundiha – kapetana duge plovidbe, diplomiranog pravnika i profesora pomorskog prava, koji je u svojoj plodnoj karijeri među ostalim napisao i prvu monografiju o pomorskom dobru u Hrvatskoj “Pomorsko dobro i granice pomorskog dobra” iz 2000. godine, a autor je i strategije o pomorskom dobru.
– Netko bi se sada mogao zapitati: Ako je on autor strategije, zašto onda imamo ovaj džumbus, započeo je Kundih svoj izlaganje te podsjetio da je Vlada RH strategiju pomorskog dobra u 21. stoljeću naručila još 2000. godine.
– Ja sam preko Pomorskog fakulteta napravio jedan prijedlog strategije, koji je i objavljen u jednoj mojoj monografiji. No sadržaj te moje strategije zakonodavstvo nije nikada prihvatilo. Slikovito rečeno – strategija za 21. stoljeće još uvijek je u 21. ladici. Šteta. Jer, mnoge stvari na koje sam upozoravao još 2000. godine, kasnije su se pokazale problematičnima, rekao je Kundih, dodavši da je geneza problema oko pomorskog dobra stoljetna i doslovce nije razriješena više od 100 godina.
– Jedan od ključnih problema jest da nikada nije postojala čvrsta obveza upisa u knjige pomorskog dobra. Javna ili, kako su ih tada zvali, općena dobra nisu se upisivala.
To što je problematika pomorskog dobra narasla do jedne od najopsežnijih u Hrvatskoj, samo je posljedica lošeg kontinuiteta. Državu imamo tek odnedavno.
Uvijek smo bili u tuđoj državi ili pod tuđom dominacijom. Sve to rezultiralo je preskakanjem pravnog kontinuiteta na pomorskom dobru, rekao je predavač.
Dva ključna zakona
On je naveo da su trenutačno u proceduri donošenja dva ključna zakona.
– Jedan ključni zakon za budućnost naše obale, ne samo pomorskog dobra, koji je samo jedan segment morske obale, jest zakon o turističkom zemljištu.
Drugi je zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Bio sam pozvan na određene rasprave u Saboru gdje sam upozorio na neke od problema. Među njima je pitanje koncesioniranja na pomorskom dobru od jedinica lokalne samouprave ili države. To je tema o kojoj ne bih danas.
Jedna od dimenzija problema na koju bih danas htio svratiti pažnju jest činjenica da ona pravna osoba, koja je na turističkom zemljištu povezana s pomorskim dobrom, što znači funkcionalno, morfološki i tehnološki, mora formalno ići na javni natječaj kao i svi drugi. Dakle, jedan kamp ili hotel, koji je slikovito rečeno, zagrlio obalu, mora ići na natječaj. To po mojem dubokom uvjerenju dovodi u pitanje i pravnu sigurnosti te stvara golemi nered, rekao je Kundih napomenuvši da je Hrvatska 1994. godine, kada je donesen Pomorski zakonik, u koncesijsku problematiku ušla vrlo nepripremljeno.
Predstavljajući portal www. pomorskodobro. com, Branko Kundih naglasio je da na njemu surađuje i piše čak 16 eminentnih stručnjaka i poznavatelja problematike pomorskog dobra. Među njima je i dvoje sudaca Vrhovnog suda – Zadranka mr. sc. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, i mr. sc. Jadranko Jug, aktualni sudac Vrhovnog suda.
O portalu www.pomorskodobro.com
Prvi specijalizirani internetski portal u Hrvatskoj detaljno i stručno obrađuje teme pomorskog i podmorskog dobra te pruža cjelovite informacije o koncesijama, lukama, granicama, imovinskim pitanjima, turizmu i sudskoj praksi na pomorskom dobru Republike Hrvatske. Istovremeno, portal obrađuje morsko podmorje. LNG lanac, terminale i brodove te nudi zanimljive priče i fotografije hrvatskog podmorja i morske obale.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Serie A
Lazio ostvario i treću uzastopnu prvenstvenu pobjedu pod vodstvom Igor Tudora
Nogomet
Bundesliga
Bayer ponovo izjednačio u 96. minuti i u 46. utakmici ove sezone ostao bez poraza
KK Zadar
Premijer liga, 33. kolo
Zadrani zaključili osnovni dio laganim hodom protiv Bosca
Nogomet
SuperSport HNL
Hajduk pred praznim Poljudom uvjerljivo savladao novog drugoligaša
Ostali sportovi
GIMNASTIKA
Tin Srbić: Vjerujem da mogu puno bolje nego danas
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE
Ubojstvo u pokušaju na području Biograda: Željeznim predmetom pretukao muškarca, teško ga ozlijedio
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
OB ZADAR