Zadarska regija sve popularnija među ljubiteljima dobrog vina

Zadarska regija polako se, ali sigurno penje na ljestvici kvalitete i popularnosti vina, kazala nam je Manuela Plohl, diplomirana arheologinja i profesorica grčkog jezika i književnosti s kojom smo razgovarali o kvaliteti i prepoznatljivosti zadarskih vina na domaćem i međunarodnom tržištu te rastućem trendu vinskih tura i proputovanja.

Plohl je nositeljica WSET Level 3 titule pri Wine Academy Croatia i diplomantica na prestižnoj Wein Academy u Rustu, u Austriji. Predavačica je i edukatorica WSET-a pri Wine Academy Croatia i osnivačica udruge ljubitelja vina, Vinum. Najpoznatija je zadarska vinska predavačica, koja svoje znanje širi diljem zemlje i inozemstva, a za nas je prokomentirala stanje u zadarskoj vinskoj industriji te njezine turističke potencijale.

Manuela Plohl, vinska predavačica

Razlog zbog kojeg zadarska regija tek sada dobiva na prepoznatljivosti i kvaliteti u vinskim krugovima je činjenica da su mnogi vinogradi u ratu uništeni pa su morali biti obnavljani.

Eksponencijalni uzlet

Ako ih nije uništio rat, onda su ih ugrozile mine, koje su »krasile« mnoga zadarska polja i vinograde. No, kako nam kaže Manuela, u zadnjih desetak godina stanje se stubokom promijenilo jer se veliki broj vinara dao u proizvodnju, kako autohtonih, tako i introduciranih sorti.

– Zadarsko se područje isprofiliralo u pogledu određenih sorti, autohtonih i introduciranih. Naše su najatraktivnije autohtone sorte svrdlovina, koju danas već četiri vinarije imaju zasađene u svojim vinogradima; zatim plavina, tribidrag i plavac mali. Od introduciranih sorti valja istaknuti cabernet sauvignon, merlot i cabernet franc, koje pripadaju u bordoške sorte; zatim rohnske sorte syrah i garnach, koje odlično uspijevaju na ovom području, počela je Plohl, te kazala kako se od bijelih sorti izdvaja pošip, koji se kao sorta nekada vezivao isključivo za južnu Dalmaciju te srednje – i južnodalmatinske otoke. Na ovome području uspijevaju još i maraština, grk te debit. No, zastupljene su i brojne druge bijele i crne sorte.

– Globalne klimatske promjene donijele su svoje, tako da su se promijenili uvjeti uzgoja vina. Što se tiče južne Dalmacije, naročito južnih apelacija, klimatske im promjene nisu išle na ruku. Porastom temperatura došlo je do porasta alkohola u vinu, pojasnila je Plohl, naglasivši kako je u nekim predjelima sjeverne Dalmacije situacija ipak pogodnija.

– Neka područja ipak treba izdvojiti iz tog konteksta, a druga su pak u istoj situaciji kao i sjeverna Dalmacija. Zadarska je regija u eksponencijalnom uzletu. Naši su vinari nakon rata imali mnogo problema, kako zbog uništenih i miniranih polja i vinograda, tako i zbog uništene imovine. No, u zadnjih je dvadesetak godina zabilježen nevjerojatan rast kvalitete i količine proizvedenog vina. Upravo se zbog toga samo jedan vinar ne može istaknuti kao predvodnik u kvaliteti i proizvodnji vina u našoj regiji, kazala je Plohl.

Tri područja

Na zadarskom području postoje tri izdvojena vinarska područja, koja se razlikuju po teritoriju i klimatskim osobitostima. To su primorsko područje, Ravni kotari i Bukovica. Potpuno su drukčiji po stilistici vina i kao takve ih treba odvojeno promatrati.

– Ravni kolari imaju tipična nizinska obilježja s izmjenom vapnenačko-dolomitnih uzvisina i flišnih udolina, dok je Bukovica izrazito krško područje. Područja bliža Velebitu su vjetrovitija i imaju više kontinentalnih utjecaja. Vinogradi bliže moru najčešće su na crvenici i skeletnom tlu. To su samo neke od brojnih razlika između klime i tla na našem području što čini lijepu raznolikost, koja se kasnije odlikuje u karakteristikama vina, pojasnila je Plohl, dodavši kako većina zadarskih ugostitelja inzistira na svojim vinskim kartama imati što više domaćih vina.

– Nakon mnogo predrasuda koje su vladale o lokalnim vinarima, danas je situacija potpuno drukčija. Dio mog posla je i sastavljanje vinskih karata, tako da iz prve ruke vidim koliki je interes naših ugostitelja za zadarskim vinima. Naravno, uvijek može bolje jer profesionalci iz HoReCa sektora moraju shvatiti da turisti ovog područja ne žele piti slavonska ili istarska vina, već žele kušati naša domaća, autohtona vina, istaknula je Plohl, dodavši kako na vinskim kartama u najvećem omjeru trebaju biti zastupljena regionalna vina. Znatiželja za našim vinima raste iz godine u godinu, što znači da se vinski stručnjaci, ugostitelji i turistički djelatnici trebaju udružiti kako bi osmislili niz programa namijenjenih turistima vinoljupcima.

Edukacija najbitnija

– Na zadarskom području nema dovoljno vinskih barova. Iako restorani prilično dobro prate tržišne trendove, nedovoljno je stručnjaka na zadarskom području koji bi znali zadovoljiti znatiželju putnika kojima je uživanje u vinu primarni cilj putovanja. Područja za napredak je napretek jer vinoljupci traže jedinstveno iskustvo. Mi smo prvenstveno ljetna turistička destinacija, tako da je shodno tome najveća potražnja za bijelim, pjenušavim i rosé vinima. Kako je zadarska regija ta u kojoj je postotak proizvodnje još uvijek na strani crnih vina, očito je da se turistička sezona treba produljiti na cijelu godinu kako bi se iznivelirala ponuda i potražnja, kazala je Plohl.

Zadar se polako profilira organizacijom kvalitetnih vinskih manifestacija

Kako kaže naša sugovornica, još uvijek nemamo dostatne količine roséa i bijelih vina da bi zadovoljili potrebe tržišta. Crnih vina proizvodimo dostatno. Kad je riječ o pjenušavim vinima, neki su vinari tek unazad nekoliko godina počeli s njihovom proizvodnjom i situacija se također mijenja nabolje. Činjenica je kako sezonski turizam ne odgovara nikome – ni vinarima ni turističkim djelatnicima.

– Broj »vinskih« turista konstantno raste. Vinski se sajmovi najčešće održavaju u predsezoni i posezoni, tako da naši ljubitelji najčešće u tom vremenu posjećuju našu regiju. Vinske ture su iznimno popularne u Europi, u poznatim vinskim regijama. Često obrazujem turističke vodiče kako bi mogli vinske turiste voditi po hrvatskim vinskim regijama. Kada je riječ o turistima koji usput žele naučiti nešto osnovno o lokalnim vinima, njima je turistički vodič savršeni suputnik na putovanju, kazala je Plohl, predavačica na najpoznatijoj svjetskoj vinskoj školi.

– Osim vinskih karata, ugostitelji vode računa i o sljubljivanju hrane i vina. Oni koji ne ulažu u svoj kadar, jelovnik i vinsku kartu, najčešće se vode onom da je kod nas mnogo turista koji će se preliti u sve objekte, ili time da je imidž naše destinacije dovoljna promocija. Edukacija u vinskom sektoru jedan je od najbitnijih aspekata za turizam i vinsku kulturu određenog područja, dodala je Plohl.

Ništa bez marketinga

Naglašava da je također ulaganje u marketing jedan od najvažnijih poteza za prepoznatljivost vina.

– Ulaganje u marketing jedan je od najvažnijih poteza. Neke vinarije su prepoznale važnost toga, dok je kod drugih situacija još uvijek negativna. Bez marketinga nema pozitivnog napretka u poslovanju, što pokazuje i činjenica da neke slavne svjetske vinarije, neovisno o već postignutoj slavi, za promociju izdvajaju i do 30 posto ukupnih ulaganja. Promocija vina kroz medije i vinske sajmove samo je jedan od aspekata dobre marketinške strategije. Kod nas je pivska industrija mnogo ranije napravila takav marketinški iskorak, pojasnila je Plohl, dodavši kako stručnjaci, predavači i sommelieri imaju zadatak kroz kušanja vina, manifestacije i festivale potaknuti tržište vinima.

– Hrvatska je zemlja s iznimnom poviješću, vinskom tradicijom i kulturom, što su sve aspekti dobre marketinške priče koja je nužna za dobar ugled i kvalitetu vina i vinskih regija, zaključila je Plohl.

Ekološko vinogradarenje – naš najjači adut

Naša sugovornica naglašava da se trendovi u proizvodnji vina najviše vezuju uz ekološko vinogradarenje.

– To je jedan od najjačih aduta zadarskih vinara, jer je naša regija prvak Dalmacije po broju obradivih površina. Čak 30 posto vinara ima ekološki certifikat, što je velika brojka u odnosu na brojne poznate svjetske regije koje se u prosjeku vrte između 5 i 20 posto. Zadarsko vinsko područje jako dobro kotira na ljestvici ekološkog vinogradarstva, koje zabranjuje upotrebu pesticida, herbicida i fungicida, objasnila je Plohl.

Iz godine u godinu raste interes za vinskim turizmom

Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije.