Na osnovu istraživanja i po sugestiji i iskustvu čelnih ljudi turističkih zajednica, uočila se potreba za educiranjem turističkih djelatnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom priručnika za odnose s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost komunikološki profesionalno oblikovanih poruka jer turistički diskurs uvjetuje prilagodljivost načina komuniciranja s posebnom javnosti
Josipa Caktaš magistrirala je 2009. na poslijediplomskom studiju iz informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, te stekla akademski stupanj magistra znanosti (znanstveno područje: društvene znanosti, znanstveno polje: informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana: komunikologija).
Magistarski rad pod naslovom ‘Odnosi turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije s medijima’ branila je pred stručnim povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Želimir Pašalić, prof. dr. sc. Josip Vidaković i prof. dr. sc. Stjepan Malović.
Nakon što ste diplomirali iz prirodoslovnih znanosti, odlučili ste se za temu iz polja informacijskih znanosti. Kako je došlo do odabira ove teme magisterija?
– Još sam od malena razvijala svestranost pokazujući zanimanje za različita područja djelovanja. Tako je i diploma Sveučilišta u Splitu, gdje sam stekla zvanje profesora biologije i kemije, prirodan slijed razvijanja interesa u području komuniciranja. Uspješna komunikacija u radu s mladima, te problematika poslovanja uzrokovana komunikacijskim kategorijama motivirala me na traženje načina koji bi omogućili bolje prenošenje znanja i kvalitetniju suradnju s učenicima i kolegama.
Iskoristiti utjecaj medija
Slijedom radnog iskustva izvan struke, u okviru napredovanja u tvrtkama gdje sam obavljala edukaciju djelatnika u području strategije komuniciranja te prodajne psihologije, imala sam priliku prisustvovati seminarima retorike. Susret s međunarodnim ekspertima na području novih oblika poslovnog komuniciranja motivirao me da potražim u Hrvatskoj instituciju u okviru koje bih se mogla dalje usavršavati. Imala sam sreću upoznati stručnjake koji su me uputili na tada tek osnovan poslijediplomski znanstveni magistarski i doktorski studij iz informacijskih znanosti, Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru.
Što prikazuje Vaš magistarski rad?
– Splitsko-dalmatinska županija je regija koja ima potencijala za efikasno upravljanje turizmom vlastitog područja za čije je ostvarenje ciljeva potrebno u poslovnom usklađivanju uključiti prilagodbu, te uređenost i na komunikološkom području. Mediji, kao platforma kojom se koristi turistička djelatnost, trebaju poslužiti za ostvarenje ciljeva djelovanja. Stoga utjecaj masovnih medija na mišljenje, stavove, pa tako i odluke javnosti, treba iskoristiti u suvremenom poslovanju.
„Odnosi turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije s medijima” naslov je magistarskog rada u kojem je cilj istraživanja bio utvrditi na koji način su odnosi s medijima uključeni u poslovanje turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije, kao i utvrditi razmišljanja ispitanika (direktora turističkih zajednica gradova i općina Županije) o ulozi odnosa s medijima u turističkom komuniciranju te prijedloge o unapređenju odnosa s medijima u poslovanju turističkih zajednica.
Kroz istraživanje se nastojao razjasniti problem koji se odnosi na razlučivanje elemenata koji utječu na poslovanje turističkih zajednica, a u okviru su odnosa s medijima i zadaće djelovanja turističkih zajednica.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Istraživanje je obuhvatilo turističke zajednice gradova, općina i mjesta Splitsko-dalmatinske županije koje nose različite spoznaje u poslovnim procesima obzirom na korelaciju njihova djelovanja sa strategijom i zadacima u kategoriji turizma na razini Županije. Svakodnevna iskustva, događaji, temelj djelovanja, komunikacijski alati u odnosima s medijima i drugi podaci koji govore o načinu implementiranja odnosa s medijima u poslovanje turističkih zajednica čine istraživački materijal koji je prikupljen kroz tehniku dubinskog intervjuiranja u periodu od veljače do kolovoza 2008. godine.
Medijska pismenost
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Dosadašnja istraživanja o medijima i turizmu uključuju teme poput utjecaja medija na razvoj turizma, na različite turističke projekte, stvaranje imidža, formiranje pozitivnog stava destinacijske javnosti, društvene odgovornosti medija i slično. Saznanja u ovom radu mogu poslužiti za poticanje konkretnih promjena u poslovanju turističkih zajednica koje su nužne za ostvarenje komunikacijskih ciljeva jer danas uspješno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vještina u području medijske pismenosti. Doprinos ovog rada svakako je nastojanje da se stručna i znanstvena javnost više bavi ovom tematikom. Na osnovu istraživanja i po sugestiji i iskustvu čelnih ljudi turističkih zajednica, uočila se potreba za educiranjem turističkih djelatnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom priručnika za odnose s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost komunikološki profesionalno oblikovanih poruka jer turistički diskurs uvjetuje prilagodljivost načina komuniciranja s posebnom javnosti. Djelovanje turističkih zajednica temeljeno je na karakteristikama i interesu turističke destinacije, pa bi se tim slijedom edukacijski programi mogli prilagoditi po kategorijama zajedničkih destinacijskih karakteristika i ciljeva dijelova regije.
Kako ocjenjujete, nakon magisterija, suradnju turističkih zajednica s medija?
– Turizam se razvija u skladu sa sredinom u kojoj postoji. Pozitivna opredjeljenost za turističku razvojnu strategiju mora se znati iskomunicirati. Tako se javlja potreba za upoznavanjem i usvajanjem oblika, tehnika i komunikacijskih alata te korištenja medija odabranih po potrebama djelatnosti i postavljenih ciljeva.
Istraživanjem se pokazalo da turističke zajednice gradova odnose s medijima planiraju unaprijed dok većina turističkih zajednica općina isto izvodi po potrebi. Ispitanici su svjesni korisnosti medija, ali nedostaje intenzivne komunikacije i diskusije s interesnim skupinama i turističkim stručnjacima na lokalnoj i regionalnoj razini koja bi se sustavno i ciljano odvijala preko odgovarajućih medija. Ciljnim skupinama (javnostima) nije u jednakoj mjeri priključeno lokalno stanovništvo koje treba sustavno, edukativno i informativno uključiti u turistička događanja. Stoga bi osnovni cilj edukacije bio znati se poslužiti medijima kao komunikacijskim kanalom prema ciljanim javnostima, te da se sustavnim radom s medijima dobije planirani publicitet, kao i saznanje da se onaj neplanirani usmjeri u pozitivnome smjeru.
Kritički pristup medijskim sadržajima
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Bavljenje ovom tematikom sastavni je dio ne samo znanstvenog djelovanja nego i mog angažmana u kulturnoj djelatnosti. Naime, u posljednjih petnaest godina pjevanjem u ženskim klapama sudjelovala sam na mnogim kulturnim događanjima koja su bila u funkciji turističke promidžbe manjih i većih mjesta ostvarenih u organizaciji turističkih zajednica. Tako sam i kroz manje formalne kontakte stalno na izvoru informacija o važnosti i učinkovitosti prezentiranja kulturne baštine koja je u funkciji turističke promidžbe. Mogućnosti koje pružaju mediji u globalnom komuniciranju odrazile su se i na razvoj i rast interesa za glazbenu (klapsku) baštinu kako kod stranih konzumenata tako i kod novih mladih generacija. Spomenuto se odražava na „klapski bum” koji je vidljiv na glazbenoj sceni posljednjih godina.
Pojmovi poput identiteta, imidža, brendiranja, egzistiraju na osobnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Znati komunicirati ono što želiš i iskomunicirati ono što jesi, poprima novu odgovornost, ali i izazov.
Načini komuniciranja u kulturnoj, turističkoj te obrazovnoj djelatnosti okvir je u kojem moj interes za spoznajama uvijek jača. S druge pak strane radom u odgojno-obrazovnim ustanovama, kroz kontakte s mladim ljudima, suradnjom s roditeljima zapažam potrebu učenja mladih generacija za razvijanje kritičkog pristupa u primanju i poimanju medijskih sadržaja, te educiranja u komunikaciji tolerancije dobrog i smanjenje tolerancije za odgojno loše elemente.
Čime se trenutačno bavite?
– Radim kao profesor biologije i kemije. U suradnji sa Suvremenim učilištem u Splitu sudjelujem u programu osposobljavanja za glasnogovornike. Godinama pjevam u ženskoj klapi ‘Ventula’, koja je 2009. osvojila nagradu ‘Omiški leut’ na 43. ‘Festivalu dalmatinskih klapa’ u Omišu. Posebnu vrijednost vidim u očuvanju naše glazbene baštine, veseleći se svakom napretku u klapskim glazbenim projektima.
Planovi za budućnost?
– Planovi za budućnost formiraju se slijedom upisa na treću godinu Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (polje: informacijsko komunikacijske znanosti, grana: komunikologija).
ŽIVOTOPIS
Josipa Caktaš rođena je 1974. u Splitu, a 1999. diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odgojno-obrazovnih područja Sveučilišta u Splitu zvanjem profesora biologije i kemije.
Dosad je obavljala poslove voditelja programa za izobrazbu odraslih u poslovnoj školi. Predavala je na seminarima o strategiji komuniciranja u tvrtkama u zemlji i inozemstvu, u programu osposobljavanja za glasnogovornika pri Suvremenom učilištu u Splitu.
Zaposlena je kao profesor biologije i kemije u Splitu.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PREDSJEDNIK SDSS-A
Pupovac: Nećemo dozvoliti ponižavanje srpskog naroda u Hrvatskoj
Crna Kronika
OČEVID U TIJEKU
Prometna nesreća na A1 na čvoru Posedarje, nema ozlijeđenih
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Hrvatska
HRVATSKI „HOMO TURISTICUS“
Poznati novinar i urednik Đuro Tomljenović aktivan je i u mirovini. Urednik je Turizmoteke, turističkog news portala
Nogomet
HRVATSKI KAPETAN
Modrić postao treći stranac po broju nastupa za Real
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
fantastičan projekt