Posljednja počivališta antičkih bogataša sa Silbe

Cilj je pronađene sarkofage prezentirati na mjestu otkrića, dakle u samome moru, na morskome dnu dubine oko dva metra, kao svojevrsni muzej dostupan svakome kupaču

Silba, Bošana i Cres samo su neki od značajnih lokaliteta na kojima su ove godine podvodni arheolozi zadarskog Sveučilišta otkrili mnoštvo nalaza važnih za bolje i cjelovitije poznavanje pomorstva antičke Liburnije. Pođimo redom: na Silbi su otkriveni kasnoantički sarkofazi i to na samo 2 m dubine, u Bošani su otkriveni važni ostaci rimske luke, a na Cresu je pronađena drvena konstrukcija antičkoga broda. Sve to potvrđuje o iznimnom bogatstvu naše podvodne kulturne baštine.
Dakle, na otoku Silbi pod vodstvom prof. dr. sc. Zdenka Brusića nastavljena su podvodna arheološka istraživanja nedavno otkrivenih kasnoantičkih sarkofaga. U tim istraživanjima su sudjelovali i Mate Parica, mr. sc. Josipa Baraka, mr. sc. Karla Gusar, doc. dr. sc. Mato Ilkić, Jurje Šućur te student Antonio Nađ.
Prema tvrdnji voditelja, prof. dr. sc. Zdenka Brusića, otkriveni monumentalni i skupocijeni kameni spomenici bitno rasvjetljavaju slabo poznatu prošlost Silbe. Oni svjedoče o tome da su ljepote toga otoka privukle vrlo imućne ljude tadašnje antičke velesile. Istražena su i dokumentirana četiri golema kamena poklopca i dvije kamene škrinje. Ta posljednja počivališta antičkih bogataša sa Silbe vjerojatno su izvorno bili na nekome groblju uz današnju crkvu sv. Marka. Nakon što je izumrla obitelj koja se izvorno pokapala u njima, nešto kasnije, i to po svojoj prilici u srednjem vjeku, sarkofazi su dislocirani. Izkorišteni su kao građevinski materijal za izradu manjega pristaništa u obližnjoj uvali Pocukmarak.
Na tome lokalitetu arheolozi nastavljaju s istraživanjima. Cilj je pronađene sarkofage prezentirati na mjestu otkrića, dakle u samome moru, na morskome dnu dubine oko dva metra, kao svojevrsni muzej dostupan svakome kupaču. Njegova važnost je i u tome što je riječ o iznimno rijetkim pojavama u moru. Dosad su u hrvatskim vodama nađeni samo u podmorju Vranjica kod Splita.
Također, tim podvodnih arheologa sa zadarskog Sveučilišta, a u suradnji s Markom Meštrom i Mirkom Čepom iz biogradskog Zavičajnog muzeja, otkrio je mnoštvo raznovrsnih artefakata na lokalitetu Bošana kod Biograda. U tom prvom važnijem podvodnom istraživanju potvrđena je već otprije istaknuta prepostavka o postojanju antičke luke. Prigodom istraživanja otkriveni su nalazi od 2. do 4. stoljeća. Jedan od njih je osobito značajan. To je u cijelosti sačuvan drveni koloturnik. Prve analize otkrivene arheološke građe, poput korintske i sjevernoafričke luksuzne keramike, vjerojatno govore o tome da su u tu antičku luku pristajali trgovački brodovi iz gotovo cijeloga Sredozemlja – rekli su Mate Parica i doc. dr. sc. Mato Ilkić.
Ta podvodna istraživanja puno pridonose cjelovitijem poznavanju pomorske orijentacije antičke Liburnije, kao i nedavno locirani ostaci rimskoga broda uz obalu otoka Cresa. Naime, glavnina prometa u antici išao je upravo uz istočnu obalu Jadrana. Za razliku od talijanske obale koja je plitka, nerazvedena, bez prirodnih skloništa za brodove, hrvatska obala obiluje mnoštvom sigurnih uvala, sidrišta i luka gdje su se brodovi mogli skloniti od vremenskih nepogoda. Taj veliki promet našom obalom kroz minula tisućljeća očito je iza sebe ostavio mnoštvo arheoloških podvodnih tragova. Dakle, riječ je o iznimnoj bogatoj kulturnoj baštini po kojoj smo prema procjeni mnogobrojnih stručnjaka među najbogatijima u svijetu. To bogatstvo valja cjelovito istražiti i zaštiti te tako sačuvati za buduće naraštaje. Upravo to je glavni cilj podvodnih arheologa sa Svečilišta u Zadru.