Seminarski rad kojeg je načelnik zadarske Financijske policije izradio za poslijediplomski studij menadžmenta višestruko je koristan jer osim nejednakosti u raspodjeli dohotka u Zadarskoj županiji zorno svjedoči o neskladu u raspodjeli dohotka u zemlji, mada mu to nije bio cilj
Dva posto zaposlenih u Zadarskoj županiji u ožujku 2008. godine (podaci uzeti za osnovu analize) primalo je manje od 1.900 kuna, koliko je zakonski određena minimalna plaća. Slijedi 3,8 posto s plaćom od 1.900 do 2.200 kuna, dok je od 2.200 do 2.500 primalo 6,1 posto zaposlenika, dok je nešto više odnosno 6,9 posto primalo od 2.500 do 2.800 kuna, i tako redom. Uglavnom plaće do 4.000 kuna primalo je 47 posto svih zaposlenika u Zadarskoj županiji. Točno 19,7 posto je primalo plaću od 4.000 do 5.000 kuna.
76 posto do prosjeka
Dvije trećine (66%) svih ovdašnjih zaposlenih imali su plaće do 5.000 kuna, daljnjih osam posto do 5.500 što čini 75 posto svih zaposlenih u Zadarskoj županiji. Dakle, možemo skraćeno i pojednostavljeno kazati da je svega četvrtina zaposlenih u Zadru primala plaću jednaku ili veću od tada iskazivanog državnog prosjeka plaće. Od 6. do 8.000 kuna primalo je plaće 12 posto zaposlenika. U konačnici 93 posto ljudi primalo je manje ili jednako tome. Svega sedam posto uposlenih u Zadarskoj županiji imalo je primanja iznad takve brojke. Više od 10.000 kuna primalo je 1,7 posto zaposlenih koji bi po raspodjeli samog dohotka bili sloj najbolje plaćenih, očito vrlo malobrojan.
Ove vam podatke otkrivamo zahvaljujući seminaru koji je Radoslav Bobanović, načelnik ovdašnjeg ureda Financijske policije, izradio za potrebe svog poslijediplomskog studija menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a razlog da to činimo svakako je pozicioniranje spram ostalih u Hrvatskoj.
Rad nosi naslov “Razdioba dohotka u Zadarskoj županiji”.
– Polazeći od toga da se za jednu zajednicu (država, regija, poduzeće, javna ustanova) koja troši ili koristi zatečena dobra za održavanje postojećih struktura ili stvaranja nove dodane vrijednosti, svakodnevno postavlja pitanje objektivnosti – realnosti i opravdanosti za utroškom, nekog sredstva, ljudskog rada (umnog ili fizičkog), raznih vidova energije te opravdanosti isplate visine dohotka za određeni rad, ovim radom je namjera odgovoriti jednom od tih zahtjeva, a to je razdioba dohotka u jednoj zajednici (Zadarskoj županiji), kazuje nam Bobanović smisao rada.
Ravnomjernija raspodjela – izvor rasta?!
Ravnomjernija raspodjela dohotka omogućava veći broj potencijalnih kupaca sekundarnih i tercijarnih potreba kod pojedinaca i domaćinstava pa se time može utjecati na ubrzaniji razvoj pojedinih područja, što u konačnici također doprinosi smanjenju broja nezaposlenih i većeg ukupnog blagostanja zajednice.
Shodno podacima izračunat je koeficijent koncentracije te je osjenjen stupanj koncentracije isplaćenih dohodaka na razini Županije. Ocjenjujući stupanj nejednakosti u razdiobi dohotka i bogatstva između osoba ili domaćinstava, u ekonomiji se koriste različite mjere. Najčešće je u upotrebi krivulja koncentracija koja se po autoru zove Lorenzova krivulja.
Nerijetko se može uočiti da je dohodak kao i veći dio bogatstva neravnomjerno raspoređen među pučanstvom. Kao glavni izvor dohodovne nejednakosti javlja se disparitet u bogatstvu među pučanstvom koji je rezultat naslijeđa, poduzetničkih sposobnosti ili sreće. Ono prouzrokuje znatne razlike u dohotku od vlasništva.
S druge strane, dohoci od rada, koji čine oko 80% prihoda pučanstva, ravnopravnije su razdijeljeni, no nejednakosti još uvijek postoje. Kao najvažniji čimbenici koji stvaraju razlike u zaradama javljaju se: razlike u sposobnostima i vještinama radnika, razlika među zanimanjima, intenzitet rada, razine naobrazbe i drugi čimbenici.
Što su, dakle, pokazali podaci:
– Koeficijent koncentracije iznosi 0,2497829 što ukazuje na činjenicu da je ukupna masa neto plaća među zaposlenicima na području Županije neravnomjerno raspoređena. Naime, 24% zaposlenih primaju veće plaće od prosječnih što čini skoro 40% dohotka, kada bi se od tih 24% plaća zaposlenih preraspodijelila ka onima koji je nemaju, tada bi 40% zaposlenika s najnižim primanjima (nižim od prosjeka) primili od 5% do 30% veće plaće, 20 % zaposlenika ostali bi na istoj plaći, a koeficijent korelacije iznosio bi nula, jedan je od komentara autora.
Zaostajanje za državnim prosjekom diktiranim Zagrebom
Ono što izlazi izvan interesa autora u ovom radu, ali nam u Zadarskoj županiji može biti interesantno da je vidljiv nesklad s nacionalnim prosjekom primanja. U trenutku izrade ovog rada prosječna je neto plaća u zemlji bila oko 5.500 kuna (danas je kao što znamo nešto niža). Ispada da je 66 posto Zadrana radilo za manje od prosjeka države. Lako je vidjeti da je prosječna plaća u Zadarskoj županiji u isto vrijeme bila ispod 5.000 kuna. No ovaj specifičan problem imaju svi (gotovo svi) u Hrvatskoj jer se prosjek kakav statistika službeno vodi dobije sa – Zagrebom. Bez njega su odstupanja od takvog prosjeka u svim ostalim područjima Hrvatske.
Naravno da će i ovaj podatak imati značenje za daljni tijek Bobanovićeva znanstvenog i stručnog usavršavanja jer, kako nam prenosi, krajnji je cilj – rad – regionalni razvoj, a upravo ovakvi podaci govore o njegovoj nesavršenosti na području Hrvatske.
Postoje, naravno, i drugi interesi i podaci kad su u pitanju prihodi, a ne samo dohodak koji bi građanstvu mogli biti interesantni. Naime, unatoč činjenici da ovaj rad itekako upućuje na neravnomjernost prihoda s osnova dohotka ne može ni izdaleka objasniti postojeću razinu nejednakosti u našem društvu, odnosno županiji. Za istinsku razinu nejednakosti valjalo bi imati i uvid u prihode s osnova kapitala, imovine pa i sive i crne ekonomije, što je pak nemoguće.
U ovom seminarskom radu obrađen je jedan uzorak razdiobe dohotka na razini jedne županije (Zadarske županije) koja nema posebnih specifičnosti u odnosu na druge županije u Republici Hrvatskoj. Podaci do kojih se došlo ovim istraživanjem ukazuju da manje grupacije zaposlenih primaju veći dio dohotka, odnosno da više od 50% zaposlenih prima plaću manju od prosječne plaće.
U koraku daljnjih istraživanja isplaćenih dohodaka, promatrajući ih kroz kategoriju zaposlenika javnih službi (istih radnih sposobnosti i stručnosti) i zaposlenika u privatnom sektoru, dobili bi također zanimljiv podatak. Naime, uz poznate polazne kriterije obračuna plaća koji u javnom sektoru imaju zajednički nazivnik (koeficijent propisan Kolektivnim ugovorom) koji je značajno veći od zakonom propisanog minimuma, kod privatnog sektora on se utvrđuje više na burzi rada s time da mu je polazna osnovica upravo minimalna zakonom utvrđena plaća, početne razlike su znatne. Uzimajući ta dva bitna parametra, i u tom dijelu analize, utvrdilo bi se kako su radnici u javnim, državnim službama za isti ili slični posao plaćeni više, dok su direktori, predsjednici uprava (menadžeri) u privatnim poduzećima i u poduzećima u kojima se dijeli privatno i državno vlasništvo izrazito dobro plaćeni, odnosno, mali broj zaposlenih vuče najveći dio dohotka, što je i potvrđeno ovim istraživanjem.
Obrađeni podaci mogu biti interesantni sindikatima i određenim političkim, gospodarskim krugovima pa i civilnim-građanskim zakladama u dijelu novih promišljanja i iznalaženja modela pravilnije raspodjele dohotka, u namjeri stvaranja veće socijalne sigurnosti i blagostanja. Naime, istraživani model je ukazao na ekstremno odstupanja gdje je najveći isplaćeni dohodak veći 13 puta od najmanje isplaćenog. Ta činjenica i druga koja nije bila predmet istraživanja, a važna je u donošenju konačne ocjene, je da u Zadarskoj županiji 14 tisuća osoba ili 9 % od ukupnog stanovništva traži posao, postaje važni čimbenik u traženju mjera k povećanju broja zaposlenost, ravnomjernijoj raspodjeli dohotka time i ukupnom blagostanju.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Premier liga
Ipswich Town nakon 22 godine ponovo u najvišem rangu engleskog nogometa!
Zadar
uz blagoslov pape Franje
Baklja mira iz Vatikana stigla do Zadra
Zadar
Svjetski dan astme
U Palači Cedulin pričalo se o problematici života s astmom: Liječene se značajno promijenilo
Nogomet
Premier liga
Arsenal lako protiv Bournemoutha za dodatno odvajanje na vrhu
Zadar
Okupljanje
U Gospiću se okupile tisuće mladih, na Susretu katoličke mladeži sudjeluju i Zadrani
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar
TRAGOM ISTRAŽIVANJA
Zadrani najviše kupuju našu domaću piletinu, svinjetina pala u drugi plan
Zadar & Županija
TOČKA NA I