Hrvatska ispravlja krivi europski krastavac

U Bruxellesu opozvanu birokratsku uredbu naše će Ministarstvo poljoprivrede promijeniti tek krajem ove godine

Godinama su kritičari Europske unije samo trebali spomenuti “pravilo o zakrivljenim krastavcima” da izazovu podsmjeh šire javnosti prema nefleksibilnim, birokratskim pravilima koja već desetljećima izlaze iz briselskih radionica. Europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel tome je ovoga ljeta stala na kraj: od 1. srpnja zakrivljeni krastavci, mrkva neobičnog oblika i nepravilni patlidžani opet su dobrodošli na police europskih trgovina. U Hrvatskoj još uvijek nisu.
U postupku usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, Hrvatska je prošle godine donijela pravilnike koji su sasvim odgovarali propisanim (birokatskim) europskim standardima o kakvoći povrća i voća. Prema planu usklađivanja zakonodavstva za prošlu godinu, Pravilnik o kakvoći povrća prilagođen je, među ostalim, i Uredbi Komisije od 15. lipnja 1988. kojom se utvrđuju norme kakvoće za krastavce. U želji da se riješi nepotrebnih birokratskih pravila i prestane odbacivati dobre proizvode samo zato što im je oblik pogrešan, Bruxelles je i tu uredbu od ovoga ljeta opozvao. U Hrvatskoj će, pak, pravila (i) o krastavcima biti promijenjena tek krajem ove godine.
Usporedbom dvaju dokumenata, hrvatskog pravilnika i europske (opozvane) uredbe, vidljivo je da su u Hrvatskoj još uvijek na snazi standardi koji, s pravom, nailaze na podsmijeh: tako krastavci ekstra klase moraju biti “dobro razvijeni”, “dobro oblikovani i skoro ravni (maksimalna zakrivljenost luka je 10 mm na 10 cm dužine krastavca”, “tipične boje za pripadajuću sortu”, “bez nedostataka, uključujući sve deformacije, a naročito one uzrokovane neravnomjernim stvaranjem sjemena”. To su odredbe iz hrvatskog pravilnika koje su identične onima iz ukinute europske uredbe.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ipak najavljuju promjene do kraja ove godine. Na naš upit ističu da će pravilnici o kakvoći povrća te voća, doneseni prošle godine, vrijediti “do stupanja na snagu Pravilnika o tržnom redu za voće i povrće kojim će se regulirati tržni standardi za voće i povrće” u skladu s novim europskim regulama. Prema tvrdnjama Ministarstva, na pravilniku se upravo radi, a bit će objavljen nakon što na snagu stupi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednim proizvodima. “Do kraja 2009. trebala bi biti objavljena oba ova propisa”, ističu u Ministarstvu.
Iako smo se pozabavili samo krastavcima, za očekivati je da će se pravila promijeniti i u pogledu još niza vrsta voća i povrća. Sama Europska unija odbacila je pravila o minimalnoj veličini i obliku za 26 vrsta voća i povrća, od marelica, patlidžana, trešanja i češnjaka, preko mrkve, cvjetače i celera, do graška, špinata i lubenica. Istovremeno su zadržani standardi za deset proizvoda, poput jabuka, jagoda i rajčica, ali se i oni mogu prodavati unatoč “pogrešnom” obliku i veličini, ako su na njima oznake koje ih razlikuju od voća i povrća propisane kakvoće.