Banke u stranom vlasništvu godišnje iznesu 5 milijardi kuna

Šuker zaboravlja da treba vraćati i dug od 35 milijardi, uz kojeg postoji i dug od 11 milijardi na domaćem tržištu, navodi Maras dodajući kako SDP ima zakonske prijedloge kojima se jeftinim kreditiranjem potiču pojedine gospodarske djelatnosti među kojima i turizam, te se predlaže i porezno destimuliranje banaka na rast kamata iznad 7 posto
SDP će, istaknuo je na konferenciji za novinare saborski zastupnik Gordan Maras, predložiti više zakonskih prijedloga ili izmjena zakona, koje bi, ukoliko bi ih vladajuća većina željela prihvatiti, mogle dovesti do smanjenja rashodovne strane državnog proračuna za 20 posto te istodobno potaknuti gospodarski rast.
Ukoliko bi se primijenili zakonski prijedlozi SDP-a, Maras tvrdi kako bi bilo moguće rashodovnu stranu državnog proračuna za 2010. godinu stabilizirati na iznosu od 100 milijardi kuna, što bi bilo za 18 milijardi manje od planiranog za 2009., ali i kontrolirati gospodarski pad na razini sadašnjeg.
– Još nas očekuje jedna rebalans, jer je zadnji planiran na gospodarskim padu od 4,5 posto, a u prvom polugodištu je iznosio je 6,4 posto i vrlo je teško da bi do kraja godine iznosio ispod 6 posto. Jedna postotna jedinica gospodarskog pada znači milijardu i pol do dvije milijarde manje u proračunu i na kraju neće biti 110 nego 107 ili 108 milijardi, kazao je Maras dodajući kao se čudi ministru financija Ivanu Šukeru kad najavljuje da se rashodovna strana proračuna neće smanjivati u sljedećoj godini.
– Šuker zaboravlja da treba vraćati dug od 35 milijardi, uz kojeg postoji i dug od 11 milijardi na domaćem tržištu, navodi Maras dodajući kako nasuprot haraču i drugim opterećenjima, koja građane prisiljavaju na smanjenje osobne potrošnje, SDP ima zakonske prijedloge kojima se jeftinim kreditiranjem potiču pojedine gospodarske djelatnosti među kojima i turizam, te se predlaže i porezno destimuliranje banaka na rast kamata iznad 7 posto.
– Banke u stranom vlasništvu godišnje iznesu 5 milijardi kuna, navodi Maras dodajući kako bi se 5 milijardi kuna moglo unijeti u proračun kada bi se provodila sustavna kontrola poduzeća kojima je država većinski vlasnik ili sudjeluje u vlasništvu.
– Javna poduzeća trebaju biti podvrgnuta konstantnoj kontroli Državne revizije. Zbog čega Državna revizija svake godine kontrolira rad općine koja ima prihod milijun kuna, a ne kontrolira poslovanje Hrvatskih željeznica ili drugih poduzeća koja imaju prihod iznad 100 milijuna kuna? Uz to je potrebno stimulirati domaće proizvođače kako bi bili konkurentni u postupcima javne nabave na koju godišnje ode 45 milijardi kuna, kazao je Maras.
Saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović najavila je kako će SDP u Saboru inzistirati na vraćanju suvremenih inkriminacija u gospodarstvu u Kazneni zakon. Riječ je o inkriminacijama koje uključuju kaznenu i materijalnu odgovornost članova upravnih i nadzornih odbora te štite pravo radnika na primanje plaće za obavljeni rad.
– Hrvatsku su po konkurentnosti pretekle čak i Crna Gora i Rumunjska. Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, koje je obuhvatilo 133 zemlje, pokazalo je da je Hrvatska pala za 11 mjesta i sada se nalazi na 72 mjestu. Ono što posebno zabrinjava je loša ocjena kvalitete institucija. Afere u državnim tvrtkama samo aktualiziraju pitanje odgovornosti upravljačkih struktura. Mi nemamo za to adekvatne sankcije, iako smo ih 2003. imali, kao što smo imali i odredbu po kojoj se neisplata plaće smatra kaznenim djelom. Neću se umoriti tražeći da se vrati u zakon da je neisplata plaća radniku kazneno djelo i opasno društveno ponašanje. Kada smo tražili da se ovo ponovno uvede, odgovoreno nam je da bi često mijenjanje Kaznenog zakona uzrokovalo pravnu nesigurnost, pa ja javno pitam Jadranku Kosor čiju to ona sigurnost štiti? Uz to država ne plaća i time postaje generator dodatne nelikvidnosti i to će otvoriti novu rupu u proračunu, a ni novi rebalans neće donijeti ništa dobro s obzirom na sastavljače koji Republiku Hrvatsku tretiraju kao supermarket; izvlače iskaznice, dobivaju poslove i gomila se njihovo bogatstvo, kazala je Antičević-Marinović.