VRIJEDNO OTKRIĆE Tri ulice u Preku nalaze se točno na mjestima onih iz rimskih vremena

Općina Preko ovih dana pobudila interes javnosti radi iznimno važnog otkrića, koje je provedeno u sklopu projekta »Kulturno-povijesne staze i valorizacija maritimne baštine na području TZO Preko«.

U ožujku i travnju, te u studenom i prosincu 2023. godine na inicijativu Turističke zajednice Općine Preko, djelatnici tvrtke Ruina d.o.o. Tomislav Zojčeski i Eva Buća obavili su aerofotogrametrijsko i LiDAR snimanje cijele površine općine Preko na otoku Ugljanu koja je iznosila otprilike 32 km2. Proces snimanja obavljen je tijekom zimskih mjeseci, kada je vegetacija najrjeđa pa su i rezultati snimanja tada najbolji. Snimljena je cijela površina općine Preko smještena na otoku Ugljanu s izuzetkom gušće naseljenih dijelova, područja Psihijatrijske bolnice Ugljan iznad koje letovi nisu dozvoljeni, te užeg područja oko odašiljača gdje letovi nisu bili mogući zbog nestanka signala za precizno pozicioniranje.

Pet gradina

Neki od zidova i struktura na području općine Preko bili su ranije poznati, no veliki broj dosad nepoznatih struktura je otkriven i dobiveno je pregršt novih podataka, koji su ranije bili potpuno ili samo djelomično poznati, poput detaljnijeg tlocrta već ranije poznatih gradinskih naselja, ali i otkriće novih dosada nepoznatih, zatim točan razmještaj kao i veći broj novih dosad nepoznatih prapovijesnih kamenih gomila, te točne linije pružanja rimske centurijacije, ali i brojni drugi ostatci. Gradinska naselja koja pouzdano sadrže ostatke različitih struktura koje se mogu datirati u prapovijesni period pronađena su na 5 gradina – Čelinjak, Kuranj, Ščah i sv. Mihovil, dok je gradina Ruševac novootkrivena jer nije poznata iz ranije literature. Sve gradine imaju bedeme, te terasasto podgrađe, a često i druge objekte.

Tomislav Zojčeski priprema bespilotnu letjelicu za let i snimanje terena

Arheolog Tomislav Zojčeski, približio nam je cijeli ovaj projekt i istaknuo važnost ovakvih snimanja u svrhu zaštite lokaliteta.

– Lidar je lasersko skeniranje. Sustav gdje se koristi bespilotna letjelica, koja je nama za arheologiju malo pogodnija jer se snima s niže razine nego klasično Lidar snimanje, inače ta tehnologija se koristila u vojsci još sedamdesetih godina. Često je ovakva tehnologija skupa i nepristupačna nekim strukama, sve do prije pet godina kad su se počeli koristiti ti sustavi na bespilotnim letjelicama, kad je malo i pala cijena tih senzora. Nama je za arheologiju to dosta zgodno, jer se snima s nižih visina pa je puno veća gustoća snimanja i možemo vidjeti puno više tih detalja na tlu. Prije kad se snimalo iz aviona, onda je bila veća visina i manja gustoća, a sad se vidi svaki zid, svaki detalj, svake nepravilnosti na terenu, kazao je Zojčeski koji se tim počeo baviti 2020. godine.

Snimanje i otkrića

– Obradom i interpretacijom tih podataka, prije se bavilo osim mene još samo dvoje ljudi, u biti tada smo svi nekako počinjali s time. Na jednom projektu smo dobili Lidar snimak, ali nitko nije znao što s time, pa sam krenuo u obradu i arheološku interpretaciju, a 2020. godine smo nabavili opremu i sami se upustili u cijeli proces snimanja i obrade, pa sad radimo sve, kazao je Zojčeski.

Zojčeski nam je objasnio kako je ovo način stvaranja arheološke karte, baze od koje se kreće ka daljnjim ciljanim istraživanjima.

– Možemo provoditi istraživanja da vidimo lokalitete koji su prepoznati, da se na njima naprave probna istraživanja i klasična arheološka istraživanja. Ne ide se više onako na slijepo, jer ovdje imamo već taj reljef, koji pokazuje nepravilnosti pa možemo vidjeti gdje su se nalazile prapovijesne gomile, gradinska prapovijesna naselja ili ta antička podjela zemljišta, ta centurijacija. Na Ugljanu smo našli i jedno prapovijesno naselje na uzvisini, na brdu koje se naziva gradinsko naselje. Do sad je to naselje bilo nepoznato, a mi smo pomoću Lidara našli tragove bedema koji se dobro vide, terasu i par objekata na padinama, istaknuo je Zojčeski.

– Očekivali smo ovakve rezultate jer su se već radile različite analize podjele zemljišta, ali nas uvijek iznenade detalji. Današnje čestice nekako prate te linije podjele, tih velikih kvadrata od 710 x 710 metara, pa se moglo pretpostaviti da je riječ o antičkoj podjeli zemljišta, ali ovo je sad potvrda toga. Današnji putevi se također podudaraju s linijama, a jako je zanimljivo to da se tri današnje ulice u Preku nalaze točno na mjestima te centurijacije. Ispalo je da je i današnja podjela zadržala tu antičku osnovu, tako da i dandanas postoje te ulice koje se nalaze točno na mjestima gdje su se nalazile ulice u antičkim, tj. rimskim vremenima, što se primjerice nije znalo do sad, kazao je Zojčeski.

Zaštita i prezentacija

Zojčeski je također istaknuo važnost primjene ove tehnologije, gdje inače ne možemo pristupiti radi guste vegetacije i teško pristupačnih terena.

– Općina je voljna predati to sve Ministarstvu kulture i Sveučilištu u Zadru, Odjelu za arheologiju kako bi se zaštitilo ta nalazišta, da se ne mogu uništiti na primjer nekim velikim građevinskim radovima. Tako je uništeno dosta suhozidne gradnje, koja nije bila zaštićena jer je kao mlađa, ali ta današnja suhozidna gradnja se nalazi na antičkoj podjeli. Sad će puno toga biti zaštićeno, pazit će se da se te stvari ne unište. Teško bi bilo istražiti tako veliko područje, a ovaj način je bio recimo brži način da se pokrije cijelo područje, da se vide tragovi u terenu od urušenih struktura, gomila, gradina, zidova koje vidimo u reljefu. Laser prođe kroz vegetaciju, snimi te točke na tlu koje mi izdvojimo i priložimo reljef gol, bez vegetacije. Na ovakav način možemo vidjeti mjesta koja su potpuno zarasla, mjesta na koja ne možemo nogom pristupiti, kazao je Zojčeski dodavši da se treba pristupiti daljnjim istraživanjima terena.

– Našli smo i par terena za koja ne znamo kako se datiraju, za neke pretpostavljamo kako su srednjovjekovna, ali zato bi bilo super kada bi Odjel za arheologiju dalje provodio analizu i pregled terena, kako bi se detaljno moglo reći u koji period spadaju i čemu su služila. Ideja je i prezentirati te lokacije, na čemu radi Turistička zajednica Općine Preko, ističe Zojčeski.

Važan projekt

Ivan Košta, direktor Turističke zajednice Općine Preko, kazao nam je kako s jedno od rijetkih područja u Hrvatskoj koje je napravilo ovakav projekt i analizu, te kako bi ovo trebala biti baza svim daljnjim projektima.

Ivan Košta, direktor prečkog TZ-a

– Radi se o EU projektu TZ -a Općine Preko koji je dio »Mjere 2 Ulaganje u valorizaciju i promociju ribarske i maritimne baštine«. Sve je dio EU Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Projekt je vrijedan 66.780,81 eura te je proveden do kraja 2023. sa stopostotnim financiranjem iz navedenog fonda. Naziv našeg projekta je »Kulturno-povijesne staze i valorizacija maritimne baštine na području TZO Preko« te je na neki način nastavak na dosadašnje projekte valorizacije kulturno-povijesne baštine kroz interpretacijske staze i mjesta od kulturno-povijesnog značaja. Kroz projekt je napravljena izrada stručnih opisa kulturnog krajolika i povijesne interpretacije kroz tri grupe područja: Preko-Poljana-Ošljak/Sutomišćica-Lukoran te Ugljan. Rezultati su od velike važnosti za daljnje analize na području otoka Ugljana u smislu prostornog planiranja, očuvanja i adekvatne valorizacije prirodnog prostora, naselja te obalnog pojasa. U sklopu projekta, napravljeno je 12 interpretacijskih tabli, stručni prijevodi na pet stranih jezika, predavanje i izložba o maritimnoj baštini Ugljana i drugo, kazao je Košta.

Sadržaj je nastao u suradnji s Općinom Preko