Pročelnik Krešimir Laštro: Ojačavanje nadzora nad pomorskim dobrom putem lučkih i pomorskih redara

Nakon godina problematičnih građevinskih zahvata na pomorskom dobru, njegove uzurpacije i uništavanja, novi je Zakon napokon podvukao točku pod takva ponašanja. Nakon perioda prilagodbi i raspisivanja prvih novih natječaja o koncesijama na pomorskom dobru, građani će napokon imati prilike vidjeti prve učinke novih zakonskih odredbi na terenu. Onog trenutka kada prestanu važiti postojeće koncesije na onim plažama gdje postoje prepreke, ograde ili drugi instrumenti kojima se onemogućavala njihova javna upotreba one će se po isteku ukloniti i više neće moći biti produljene ni izdane nove koncesije koje uključuju ograde na plaži. To je jedan od najvidljivijih noviteta i važnih stvari koje smo obećali u postupku donošenja zakona i sada će se početi i ostvarivati. Jedinice lokalne samouprave buduće će koncesionare moći tako birati na temelju kriterija ponuđenih u Pravilniku o upravljanju pomorskim dobrom, koji je donesen još u prosincu. To je u razgovoru naglasio i Krešimir Laštro, resorni pročelnik za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije, dodavši kako je novi Zakon za jedinice lokalne uprave donio mnoge novitete i alate, jer o redovnom upravljanju pomorskim dobrom vode brigu jedinice lokalne samouprave odnosno javne ustanove za zakonom zaštićena područja. Ovaj zakon osigurava zaštitu pomorskog dobra, pristup svima pomorskom dobru, nadzor i učinkovito upravljanje i primjenu najviših standarda struke prilikom gradnje na pomorskom dobru.

Nove uredbe i pravila

Novi zakon o pomorskom dobru donosi niz novosti, najveća je promjena postupka davanja koncesija te da se koncesija na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na najdulje pet godina. Novosti su uvedene i oko definiranja plaža, morske plaže sada se dijele na javne, prirodne i uređene te posebne namjene, a hotelskih više nema. Morske plaže moraju biti dostupne svima te se na njima ne smije naplaćivati ulaz. Novim se zakonom ukidaju koncesijska odobrenja i uvode dozvole koje daje općinsko ili gradsko vijeće na temelju javnog natječaja.

Ograde na pomorskom dobru odlaze u povijest

– Pravilnik o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom stupio je na snagu 23. prosinca 2023. godine, a uređuje obvezni sadržaj plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i upravno vijeće javne ustanove za zaštićene dijelove prirode na razdoblje od pet godina. Takav plan sadržava planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, izvore sredstava za njihovu realizaciju, plan održavanja, dohranjivanja plaža i gradnje na pomorskom dobru, plan davanja dozvola na pomorskom dobru i plan nadzora ovlaštenika dozvola na pomorskom dobru. Prijedlog srednjoročnog plana davanja koncesija na pomorskom dobru na području Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine na sjednici Županijske skupštine bio je na kraju prošle godine, podsjetio je Laštro, rekavši kako je nova Uredba o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru stupila na snagu 10. veljače 2024. godine, a istom se propisuju vrste djelatnosti i visina minimalne nakade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru.

Veće ovlasti

– Stupanjem na snagu Pravilnika i Uredbe, ostvarene su pretpostavke da jedinice lokalne samouprave donesu planove upravljanja pomorskim dobrom te na temelju istih provedu postupke davanja dozvola na pomorskom dobru. Koncesijska odobrenja zamjenjuju dozvole, koje se daju na temelju Plana upravljanja pomorskim dobrom, putem provedenog javnog natječaja, na rok od dvije do pet godina.

Na ovaj način ovlaštenicima dozvola na pomorskom dobru osigurat će se dovoljan period za povrat ulaganja s jedne strane, a s druge strane, veća ulaganja u sredstva kojima se koncesijska odobrenja obavljaju. Očekuje se kako će posljedica biti poboljšanje turističke ponude na obali i veći prihodi s naslova naknade za dozvole, a kako su sredstva ostvarena na pomorskom dobru namjenska sredstva koja je jedinica lokalne samouprave dužna uložiti u pomorsko dobro, očekuje se da će i ulaganja u održavanje i unaprjeđenje pomorskog dobra biti veća, objasnio nam je pročelnik Laštro.

Jedna od novina u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, propisana u cilju boljeg nadzora nad pomorskim dobrom od strane jedinice lokalne samouprave i u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru, je Odluka o redu na pomorskom dobru koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

– Odlukom o redu na pomorskom dobru se propisuje način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi za gospodarske i druge svrhe, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi, način održavanja čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi, osiguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra te mjere za provođenje mjera za održavanje reda na pomorskom dobru koje poduzima pomorski redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe, rekao nam je pročelnik.

Povjerenstvo za granice pomorskog dobra

U cilju bolje zaštite pomorskog dobra Zakonom se predviđa znatno ojačavanje nadzora nad pomorskim dobrom te nadzora putem lučkih i pomorskih redara.

– Naime, zakon daje ovlaštenim službenicima jedinice lokalne samouprave pravo nadzora nad održavanjem reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi i ovlasti službeniku lučke uprave nad održavanjem reda u lukama otvorenim za javni promet, naglasio je Laštro, istaknuvši kako će resorno ministarstvo osigurati da pomorski i lučki redari budu osposobljeni za svoje nove dužnosti kroz stručno osposobljavanje istih.

– Uvažavajući činjenicu da pojedine jedinice lokalne samouprave za to nemaju dovoljne kapacitete, Zakon dopušta da dvije jedinice lokalne samouprave imaju zajedničkog ovlaštenog službenika za provedbu nadzora na odredbama Zakona.

Sukladno novim zakonskim odredbama peteročlano županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra sastavljeno je od stručnjaka iz djelokruga poslova pomorstva, a članovi su predstavnik nadležne lučke kapetanije, predstavnik područnog ureda za katastar, predstavnik mjesno nadležnog zemljišnoknjižnog suda, dok je promjenjivi član predstavnik jedinice lokalne samouprave na čijem se području određuje ili mijenja granica pomorskog dobra i granica lučkog područja luke posebne namjene, dodao je pročelnik, naglasivši kako su odlukom župana članovi Povjerenstva za granice pomorskog dobra Ivana Vanjak, predstavnica Lučke kapetanije Zadar; Mirko Štefanek, predstavnik Područnog ureda za katastar Zadar; Vladimir Rončević, predstavnik Općinskog suda u Zadru; te dva promjenjiva člana, jedan iz redova lokalne samouprave na čijem se području određuje ili mijenja granica pomorskog dobra i granica lučkog područja luke posebne namjene i jedan predstavnik Hrvatskih voda, kada se određuje granica pomorskog dobra na područjima koja predstavljaju ušća vodotoka koji se ulijevaju u mora i/ili kanale spojene s morem, dok je sam pročelnik Laštro kao predstavnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet i predsjednik Povjerenstva.

Novim zakonom uvodi se i pojam ekološke štete i odgovornosti za nju, a odnosi se na svako uništenje mora i morske obale, kakve smo na našoj obali, nažalost, imali prilike često vidjeti.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.