Žene iz Novigrada slikovito pričaju starim fotografijama: 'Ovo je bila jedna od najposjećenijih izložbi...'

U Novigradu je otvorena zanimljiva izložba koja prikazuje portrete žena kroz objektive najpoznatijih fotografa zadarskog područja. »Žene iz Novigrada na starim fotografijama« naslov je izložbe koju je pripremio Jadran Anzulović, djelatnik za kulturu Općine Novigrad, a koji nam je pojasnio kako su prikazane žene fotografirane u periodu od druge polovice 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća.

Dva ciklusa

– Izložba je podijeljena u dvije cjeline. Prva se odnosi na fotografije iz razdoblja 19.stoljeća, do kraja prvog svjetskog rata. To je uglavnom zadarski ciklus, zadarskih fotografa kod kojih se specijalno odlazilo na fotografiranje. Uglavnom su to fotografije Tomasa Burata koji je nagrađivan carski fotograf Dalmacije ili fotografije Vittoria Ceregata koji jer imao foto atelje u kući Oštrića u Ulici Mihe Klaića u Zadru. Velika većina ovih prikazanih portreta je od Burata. Fotografiranje je bilo važno mještanima, a za odlazak na fotografiranje trebalo je izdvojiti cijeli jedan dan. Najčešće se odlazilo pješke do Zadra, a u oba pravca je to bilo 10 ili 11 sati hoda. Putovalo se u skupinama, najčešće na Sv. Šimu kad su mještani odlazili na zavjet. To je ujedno bila i prilika za fotografiranje. A zašto se odlazilo u skupinama? Zato što je na Majstorskoj cesti između Smilčića i Veljana bila razvijena hajdučija i često je dolazilo do pljački. Nisu mogli proći smo tako, već su plaćali takozvani »zog« ili reket da bi bili sigurni na toj cesti, kazao je Anzulović dodavši da se drugi ciklus prikazanih portreta odnosi na novigradske fotografe.

– Već od 1905. godine postoji foto atelje u obiteljskoj kući Oštrić Zekić, najimućnijoj novigradskoj obitelji. Ante Oštrić Zekić, kao osamnaestogodišnjak se počinje baviti fotografijom sve do Drugog svjetskog rata, ali i kasnije. Uz njega tu je i prvi javni novigradski fotograf, Nikica Karavida koji je prastric zadarskog fotografa Željka Karavide. Nikica je u Prvom svjetskom ratu izgubio nogu, a dok je bio na liječenju je diletantski izučio fotografiju. Bavio se fotografijom od 1919. do 1943. godine, a ljudi su dolazili k njemu ili je on, pak, odlazio u okolna mjesta snimati svečanosti, sprovode ili fotografije za legitimaciju. Talijanski okupatori su mu 1943.godine oduzeli kameru, nakon čega se nikad više nije bavio fotografijom, kazao je Anzulović.

Žene na fotografijama prikazane su samostalno ili s bračnim partnerom i širom obitelji. Kako nam je istaknuo autor izložbe, kroz fotografiju je moguće vidjeti emancipaciju žena koje su najprije prikazivane u narodnoj nošnji, dok su u kasnijem razdoblju pratile modu tog vremena, modu dvadesetih godina 20. stoljeća.

Emancipacija

– Najprije su portretirane žene iz najimućnijih obitelji, a kasnije iz skoro svih ostalih obitelji imamo portrete jer se držalo do toga da se fotografiraju. Među ovim fotografijama istaknuli bismo portret Ane Vlatković Kontin, udane Oštrić Zekić. Ona je bila članica Društva hrvatskih gospođa, dugogodišnja članica Crvenog križa i pokroviteljica, počasna članica Hrvatskog sokola u Novigradu. Zbog svog uzornog života, nazvana je majkom sirotinje. Zatim, bitan je i portret Antonije Buzolić, udane Oštrić koja je prva obrazovana žena iz Novigrada. Završila je licej u Zagrebu, govorila četiri strana jezika. Zanimala se za astrologiju, napamet je poznavala imena svih članova kraljevskih kuća u Europi, a osim toga je bila izuzetna, krojačica, kuharica vješta u spremanju slastica. Osim nje, spomenuli bismo i portret Marte Anzulović Pečkove. Ona je najprije bila koludrica Družbe Sv. Križa u Đakovu. Na početku Prvog svjetskog rata, napustila je poziv i na preporuku odbora Crvenog križa koji je 1914.godine osnovan u Novigradu, postala prva bolničarka u zadarskoj bolnici. Emancipacija žena u Novigradu se također ogleda kroz društvenost, kroz sudjelovanje u radu društva »Hrvatski sokol«, u osnovanoj plesnoj školi i dramskoj skupini, što vidimo na fotografiji kostimiranih sudionica predstave održane 30-ih godina 20. stoljeća. To je zapravo bio iskorak u emancipaciji žene u Novigradu, jer je to u nekim drugim sredinama išlo daleko kasnije, napomenuo je Anzulović pokazavši nam i portret Divne Radošević, prve žene koja je vozila motor u Novigradu.

Velik interes za ovu izložbu potvrdila nam je i Ana Vlatković, ravnateljica Knjižnice i čitaonice Novigrad u kojoj je izložba postavljena.

– Ovo je bila jedna od najposjećenijih izložbi do sada, odaziv je stvarno bio odličan. Na otvorenju izložbe Jadran je kroz prezentaciju izvrsno predstavio život u Novigradu nekad. Već početkom dvadesetog stoljeća, žene ovog grada su bile jako suvremene i jako nam je drago da ovom izložbom čuvamo tradiciju i održavamo dio naše baštine. Izložba je otvorena do kraja godine, tako da pozivamo posjetitelje da dođu pogledati portrete novigradskih žena, kazala je Vlatković.