Valčić: 'Zabrana dolaska turističkih brodica na Ošljak nije ograničavanje korištenja pomorskog dobra'

Općinski vijećnik stanovnika Ošljaka Mihovil Valčić reagirao je na izjavu županijskog pročelnika za pomorsko dobro, mora i prometa Krešimira Laštre u kojoj je kazao kako stanovnici Ošljaka nikome ne mogu zabraniti pristajanje, ukoliko brodari poštuju pravila Reda u lukama Županijske lučke uprave. Njegovu reakciju prenosimo u cjelosti.

– U članku, pod naslovom Borba za Ošljak! Stanovnici protiv priveza i najezde izletnika, a brodari se bune, gospodin Laštro iznosi, u vezi naslovnog problema, opće odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te potom nekorektne opservacije o naravi Odluke Općine Preko, izbjegavajući pritom izreći i daljnje odredbe Zakona koje reguliraju upravljanje pomorskim dobrom u zaštićenom području, a koje mijenjaju točnost i vjerodostojnost dane izjave.

Naime, gospodin Laštro je bio prisutan, čak štoviše moderator, na dva sastanka organizirana od strane načelnika Općine Preko, gospodina Brižića, u cilju rješavanja navedenog problema, a kojima su bili prisutni zamjenik ravnatelja Županijske luče uprave, gospodin Zrilić te ravnatelj JU Natura Jadera, gospodin Perić.

Niti na jednom od sastanaka predstavnici institucija nisu ponudili rješenje problema u skladu sa zakonom, nego se nastojalo opravdati rad brodara i uvjeriti nas da ih moramo razumjeti jer i oni moraju raditi. Drugim riječima, sastanci su bili gubljenje našeg vremena sa ciljem da sve ostane po starom, nastojeći pritom od nas dobiti suglasnost za neke imaginarne prijedloge brodara, koje su očito samo oni znali.

Da su imali namjeru riješiti problem dali bi rješenje utemeljeno na zakonima, koje se već moglo provesti prošle godine i sada ne bi imali nastavak trakavice. Žalosno je da su cijelo vrijeme, od kada postoji problem sa brodarima, znali da je riječ o nezakonitoj djelatnosti na pomorskom dobru u značajnom krajobrazu i zaštićenom području, kao i ignorirali zakonsku obvezu sprječavanja takvih radnji.

Jer i druga zaštićena područja na Jadranu imaju pomorsko dobro, luke i posjete turista koje dovoze brodari, ali je svugdje obvezno imati koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti u području na koje voze turiste.

Upravo člancima čl. 36. st. 2., čl. 37., čl. 39. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definirane su obveze i prava upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu. Drugim riječima, Zakon je tom normom odredio i ovlastio lokalnu samoupravu za redovno upravljanje zaštićenim područjem i time izjednačio pravo i način upravljanja njime, koje bi imala i javna ustanova za zaštitu prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Time je lokalna samouprava stekla i obvezu izrade Plana upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu, što podrazumijeva i primjenu normi Zakona o zaštiti prirode. I prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakonu o zaštiti prirode propisano je da se gospodarske djelatnosti u područjima nadležnosti mogu obavljati isključivo putem koncesija ili  koncesijskih odobrenja, a prijevoz putnika u zaštićena područja upravo jest djelatnost za čije zakonito obavljanje je potrebna koncesijsko odobrenje.

Popis djelatnosti koje moraju imati koncesijsko odobrenje navedene su u Prilogu Pravilnika o koncesijskim odobrenjima na zaštićenom području, a upravo koncesije i koncesijska odobrenja su način zaštite područja od samovolje poduzetnika.

S obzirom da je Općina Preko tek od 2023. godine obveznik i ovlaštenik upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu u pripremi je izrade izmjena postojećeg Plana upravljanja pomorskim dobrom sukladno novim obvezama i ovlaštenjima.

U prostorno-planskom dokumentu postoji normativna osnova, jer je već utvrđen posebni odnos prema Ošljaku kao značajnom krajobrazu, no financijski kapacitet Općine Preko u ovom trenutku nije u mogućnosti osigurati izradu stručne studije stanja zaštićenog područja te procjene rizika od korištenja i posjećivanja, kao podloge za izradu Plana upravljanja.

Dok se Plan upravljanja ne donese, sukladno čl. 71. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Općina faktično ne može raspisivati natječaje za davanje koncesijskih odobrenja.

S obzirom da JU Natura Jadera, niti nakon više od 20 godina, nije izradila Plan upravljanja značajnim krajobrazom otoka Ošljaka, kojim bi, između ostaloga, regulirala korištenje i posjećivanje zaštićenog područja pa nema niti osnove za izdavanje koncesijskih odobrenja.

To što nema obveznih akata koji reguliraju predmetni problem, ne znači da su svi pozvani na samovolju i interpretaciju zakona na sebi svojstven način i kršenje važećih odredbi. Upravo ovo je razlog i trenutak da državne institucije hitno provedu upravne i inspekcijske nadzore te druge postupke koji su u njihovoj nadležnosti.

Zbog rastućeg broja dolazaka brodara i turista Općina Preko jednostavno, sukladno svojim ovlastima upravljanja, bila prisiljena donijeti odluku kojom želi spasiti mještane stihijskog dovoženja turista na Ošljak, na način da se privremeno zabrani dolazak turista brodicama privatnih prijevoznika i odobri posjećivanje isključivo redovnim trajektnim linijama i to do izrade Planova upravljanja.

Time nije ničim ograničeno korištenje pomorskog dobra i luke, nego isključivo način dovoženja turista. No, ukoliko je riječ zabrana problematična za prihvatiti, Odluka se može interpretirati kao privremeno reguliranje dolazaka turista na Ošljak isključivo redovnim trajektnim linijama, a kao posljedice nadzora nad pomorskim dobrom i sprječavanja nekontroliranog korištenja pomorskog dobra bez dozvole.

Jer, ako je po gospodinu Laštri ovo neobvezujući akt, po kojemu zakonski nije obvezno postupati, onda je i poštivanje zakona vjerojatno neobavezno. To prije zvuči kao poziv na daljnje kršenje i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o zaštiti prirode, koje se prema ovom tumačenju ne mogu, niti zabraniti niti spriječiti. Vjerojatno niti kazniti, iako je čl. 197. st. 1. podstavak 3. Zakona  vrlo jasan u tom pogledu, poručio je Valčić.