Ukidanje prireza ne bi previše uzdrmalo općinske proračune

Ukidanje prireza, koje bi trebalo biti dijelom nove Vladine porezne reforme, u javnosti je, a naročito među gradonačelnicima velikih hrvatskih gradova, kojima prirez puni dio proračuna, izazvalo buru negodovanja.

Porezno rasterećenje plaća trebalo bi se tako postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te minimalnim povećanjem osnovnog osobnog odbitka.

Porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu svima, s naglaskom na one s nižim dohocima.

Osjetan pad prihoda u proračunima imat će gradovi, kojima dohodak od prireza predstavlja stabilan izvor prihoda, no, kako smo saznali iz razgovora s načelnicima zadarskih općina čiji žitelji plaćaju prirez, postotak koji na godišnjoj razini u njihovim proračunima otpada na prirez nije kritična kategorija njegove stabilnosti, što znači da bi općine manjak u proračunu mogle nadoknaditi iz drugih sredstava.

Mali dio budžeta

Od općina i gradova u Zadarskoj županiji stopu prireza plaćaju žitelji Zadra i Biograda i to po stopi od 12 posto, Benkovac ima prirez od 5 posto, općine Polača, Sv. Filip i Jakov i Škabrnja imaju prirez od 10 posto, Gračac 7 posto, a Lišane Ostrovičke 6 posto.

Kontaktirali smo načelnike nekih od ovih općina, koji su nam kazali kako prihod od prireza ne čini veliki udio njihova općinskog budžeta.

Načelnik Općine Škabrnja, Ivan Škara, kratko nam je kazao kako žitelji njegove općine na godišnjoj razini na ime prireza plaćaju oko 30 do 40 tisuća eura, što nije mali iznos, ali nije novac bez kojeg bi općina upala u financijske probleme.

– Udarac na proračun bi svakako osjetili, ali bi ga mogli premostiti ako bi to značilo da bi žitelji Škabrnje imali veće plaće i s time bolju svakodnevicu, poručio je Škara, dok nam je njegov kolega u Lišanima Ostrovičkim, Zvonimir Mijić, kazao kako je tek od nas čuo šuškanja da Vlada ukidanjem prireza želi utjecati na povećanje plaća.

Žitelji općine Gračac plaćaju stopu prireza od 7 posto, a njihov nam je načelnik Robert Juko kazao kako njegovi sumještani, s obzirom na to da općina Gračac spada u planinske regije, izdvajaju 50 posto manje za porez na dohodak.

Pronaći način za stabilnst

– S obzirom na to da je oporezivi dio u našoj općini smanjen za 50 posto, stopa prireza od sedam posto na godišnjoj razini nije presudni čimbenik u našem općinskom proračunu. Nama je puno važniji faktor fiskalnog izravnavanja, poručio je Juko.

No, kako najveći broj njih uopće ne plaća porez na dohodak, preostaje jedino zadirati u doprinose, ali i prihode lokalnih jedinica. Postavlja se tako i pitanje čemu ukidanje prireza, ako se time ne bi postigao porast plaća onima koji najmanje zarađuju.

S druge je strane naravno važno zapitati se mogu li jedinice lokalne samouprave iz drugih sredstava namiriti tako nastalu razliku ukoliko će ona utjecati na stabilnost proračuna.

Zoran Pelicarić, načelnik Općine sv. Filip i Jakov nam je, pak, kazao kako odluku Vlade treba poštivati, te kako je na čelnicima lokalnih jedinica da ukoliko do ukidanja prireza dođe pronađu način održavanja stabilnosti i solventnosti.

– Ako ukidanje prireza uvjetuje rast plaća, tada je dobro i odreći se određenog novca, poručio je načelnik Pelicarić.