U Zadarskoj županiji raste broj obrta: 'Za uzlet obrtništva posebno su zaslužne...'

U Lijepoj Našoj znatno raste broj obrta, prema podacima navedenim u HOK-ovoj publikaciji »Obrtništvo u brojkama« u lipnju prošle godine bilo ih je 112.180 što je povećanje u iznosu od deset posto u odnosu na prethodnu godinu. U skladu s tim, u obrtima je zaposlenih, vlasnika i radnika, bilo čak 212.000.

No, valja istaknuti da se jako velik broj novootvorenih obrta odnosi na – intelektualne usluge, čak 27 posto obrta, stoga smo provjerili kakva je situacija u našoj županiji po pitanju broja obrta, posebice onih koji se odnose na sve popularnije intelektualne usluge.

Potrebe tržišta

Vesna Parić, predsjednica Obrtničke komore Zadarske županije, kazala nam je kako se, baš kao i na nacionalnoj razini, bilježi porast novootvorenih obrta.

– U Zadarskoj županiji na dan 30. lipnja 2024. imamo 6.388 obrta, to je porast u odnosu na 2023. godinu za 5,38 %, kaže Parić.

Zatim, cehovska organiziranost obrta koji spadaju u intelektualne usluge, objašnjava Parić, obuhvaća knjigovodstvene servise, IT sektor, prevoditelje, škole stranih jezika, upravitelje zgradama, agente nekretninama, savjetodavne usluge, grafičku djelatnost, tiskarsku djelatnost, fotografska i video snimanja i sl.

– Na području Zadarske županije porast je obrta koji spadaju u uslužne djelatnosti, a koji jesu većinom obrti koji se bave intelektualnim uslugama, Bilježi se porast od 39,07 % u odnosu na proteklu godinu. Razlog za porast obrta koji spadaju u navedenu kategoriju može biti višestruk. Prije svega to je širok raspon različitih djelatnosti koje prate dinamiku potreba na tržištu rada. Otvaranje više obrta znači i veću potrebu za uslugama IT sektora koji ima širok spektar djelovanja (programiranje za potrebe rada obrtnika, izrade web stranica i sl.) i knjigovodstvenim uslugama, a to vuče za sobom i usluge fotografiranja i snimanja, potreba tržišta rada za poznavanjem stranih jezika je u porastu itd. Također, svjedoci smo da se sve više otvorenih obrta bavi sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, pa je stoga za očekivati da će se vidljiv porast takvih obrta naći upravo u ovoj kategoriji obrta, tumači Parić razloge sve veće potražnje i nicanja novih obrta.

Spomenimo i da postoje poticaji za samozapošljavanje koje provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi putem Ureda za zapošljavanje i njihovih politika za »Aktivno zapošljavanje«. Ono što potiče Ministarstvo gospodarstva koje u svojoj ingerenciji ima i obrtništvo jesu poticaji kroz javne pozive za obrtnike i buduće obrtnike koji se obrazuju za potrebe obrtništva ili aktivno sudjeluju u obrazovanju redovnih učenika za obrtnička zanimanja.

Postoji porast aktivnih obrta, a među njima ima i onih koji se bave frizerskom, kozmetičarskom i pedikerskom djelatnošću. No, napominje Parić, njihov porast nije tako izražen kao kod uslužnih djelatnosti i iznosi 4,63 %.

Vesna Parić, predsjednica Obrtničke komore Zadarske županije

Partnerstvo sa školama

U trgovini, ugostiteljstvu i turizmu došlo je do porasta, i to u dvoznamenkastom broju; trgovina za 16,05 %; ugostiteljstvo i turizam 17,30 %.

– Porast u ugostiteljstvu i turizmu ne čudi s obzirom na konstantan porast domaćih i stranih gostiju, a po postotku i trgovina prati vanpansionsku potrošnju. S obzirom na brojke to je bilo za očekivati. Stupanjem na snagu novog Zakona o turizmu i s njim povezanim zakonima, vidjet ćemo hoće li to dovesti do stagnacije otvaranja obrta iz ove djelatnosti ili će i dalje rasti, naglašava predsjednica HOK-a Zadarske županije.

Obrtnici koji su vezani uz građevinsko-strojarski sektor i općenito »klasična« obrtnička zanimanja poput keramičara, elektroinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, vodoinstalatera i sl. deficitarni su na području naše županije, Republike Hrvatske, ali i cijele EU.

– Moram napomenuti da Hrvatska obrtnička komora sa svojim područnim županijskim komorama zadnjih 30-ak godina aktivno sudjeluje kao partner strukovnim školama u promicanju, provođenju i unaprjeđenju strukovnog obrazovanja s naglaskom na obrtnička zanimanja s liste vezanih obrta. Naši obrtnici su u svojim obrtima – radionicama aktivni mentori-stručni učitelji koji, uz svoj redovan rad, podučavaju redovne učenike na naukovanju. Vođeni primjerima iz drugih zemalja, npr. Njemačke, pokazalo se da je takav način obrazovanja najbliži potrebama tržišta rada. Naime, imamo svakodnevno upite poslodavaca, obrta i trgovačkih društava koji se žele uključiti u proces naukovanja i na taj način tijekom tri godine školovanja učenika i naukovanja kod njih, sebi osigurati kvalitetnu, domaću radu snagu, zaključuje Parić.

DEFICITARNI KLASIČNI OBRTI

Obrtnici koji su vezani uz građevinsko-strojarski sektor i općenito »klasična« obrtnička zanimanja poput keramičara, elektroinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, vodoinstalatera i sl. deficitarni su na području naše županije, Republike Hrvatske, ali i cijele EU