Foto: LUKA JELIČIĆ
Simbol očuvanja ribarske zajednice i tradicije – Kali na otoku Ugljanu već godinama njeguju ribarsku kulturu i način života, koji se prenose s generacije na generaciju. Najpoznatija kualjska fešta “Tunuara” otpočela je tako u četvrtak morsko – sportsko. uvertirom i vaterpolskim utakmicom, a nastavljena danas konferencijom o održivom ribarstvu nazvanom “Očuvanje tradicionalnih ribarskih zajednica”, te gastro sajmom “Jedi što vrijedi” i natjecanjem u kuhanju brudeta.
“Tunuara” je jedinstvena manifestacija koja slavi bogatu ribarsku tradiciju i kulturnu baštinu Kali. Svake godine, ova fešta okuplja mještane i posjetitelje iz svih krajeva kako bi zajedno uživali u autentičnoj hrani, glazbi, i običajima koji su se generacijama prenosili. Kualjani na fešti svake godine posjetiteljima predstavljaju svoj način života, “pismu” koju brižno njeguju, gastro užitke, a sve uz prstohvat umjetnosti i glazbe.
Zatopljenje mora
Na panelu su tako sudjelovali Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva; Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije; Damir Birkić, predsjednik Grupacije ribarstva pri HGK; dr. sc. Lav Bavčević, izvanredni profesor Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilišta u Zadru; Šime Kosor, upravitelj RZ Omega 3; dr. sc. Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo i dr. sc. Sanja Matić Skoko, pomoćnica ravnateljice za znanost, Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Natalija Dunić, znanstvenica splitskog Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo naglasila je tako kako je Jadran sve topliji, ali i sve slaniji. Osim toga, naglasila je, znanstvenike zabrinjava i porast kiselosti mora, što naročito utječe na nemogućnost određenih životinjskih vrsta da izgrade i održe ljušturu, te porast kiselosti mora, što u kombinaciji sa sve slabijim burama i blažim zimama te sve lošijim protokom hladnijeg mora s površine u dubinu rezultira smanjenom zasićenosti mora kisikom i povećanja količine CO2, što na kraju zakiseljuje more.
– More malo po malo kuha. Situacija je takva da se na površini mjere rekordne temperature zbog toplinskog vala koji tek sada popušta. No, još je gore da su temperature u dubinama sve više, zbog oslabljene cirkulacije mora. Na 1200 metara dubine more je toplije za oko jedan stupanj, što je veliki šok za morske organizme, pojasnila je Dunić, naglasivši kako CO2 prodire u sve dublje slojeve mora.
– Koralji su prvi stradali zbog promjene pH mora, jer kisik koji je konvektivnim procesima zimi zbog jakih prodora bure utjecao na ravnotežu temperatura, sada sve teže prodire do dubina, rezimirala je Dunić.
Ribarske muke
Božidar Blaslov, četvrta generacija ribara iz Kali kazao nam je kako se, osim smanjenja količina ulovljene plave ribe, primjećuje porast populacije divlje tune u srednjem Jadranu.
– Ribarstvo postaje sve neisplativije i neatraktivnije mladima, čak ne toliko zbog njegove zahtjevnosti, koliko zbog nepoznanica i restrikcija. Ja sada trenutno imam samo jedan brod, a mojih ih je otac imao 15. Samo ova informacija dovoljno govori do koliko je promjena u ribarskoj industriji došlo i to samo u jednoj generaciji. Godišnje radimo tek nešto više od 100 dana sa dva lovostaja na plavu ribu, što svakako otežava uvjete našeg rada i preživljavanja, istaknuo je Blaslov, naglasivši kako su ribari u velikom riziku opstojnosti poslovanja.
– Bioraznolikost i stokovi u opadanju su već desetak godina i to je jedan od najvećih problema, jer ostajemo bez sirovine za rad. Svjesni smo da svojim radom uvelike utječemo na biologiju mora, ali daleko smo od toga da ga iskorištavamo i zlorabimo, stava je Blaslov.
Željko Knežević, ravnatelj Lučke uprave Zadar tako je u svom uvodnom govoru prije panela istaknuo kako kako se na završetak projekta ribarske luke u Veloj Lamjani dugo čekalo.
– Osim same luke dobili smo i objekte za ribare, koji zaštićeni od nevremena imaju sigurno mjesto za rad. 5,35 milijuna eura utrošeno je za ovaj projekt. Organizatori skupa tako su nam ovim putem dali priliku da najavimo nove projekte i akcije za ribare, kazao je Knežević, dok je Bruno Mišlov, načelnik Općine Kali naglasio kako je ova nova, moderna luka zalog za novu budućnost ribarstva u Kalima – najribarskijem mjestu na Jadranu.
– 19. je ovo stručni skup o našem životu, povijesti i tradiciji. Spomenuti Kali bez da se u istom dahu spomene i ribarstvo bilo bi svetogrđe. Od Sredozemlja, preko Atlantika i Pacifika, nema mora gdje nije bilo Kaljana. Najvećom flotom ribarskih brodova s ove strane Jadrana, Kaljani su s pravom nositelji svih znanja i revolucija u ribarstvu. Zajednica je ovo gdje se preko 90 posto radno sposobnog stanovništva bavi ribarstvom i s morem povezanim djelatnostima, kako bi oplemenili i obogatili svoju zajednicu, kazao je Mišlov, dodavši kako su ribari sve nezadovoljniji zbog smanjenja kvota i odlazaka sve većeg broja plovila u rezališta.
Perjanica domaće ribarske industrije
– Ako je održivost zaista cilj novih politika, održivo ribarstvo treba biti živo u malim zajednicama kao što je naša, gdje je riba kruh, svjetlo i novac brojnim obiteljima, naglasio je Mišlov.
Ukupna vrijednost godišnje proizvedene ribe u Zadarskoj županiji prelazi 120 milijuna eura. Marikulturu u ribarstvo tako stavljaju na vrh gospodarski najisplativijih djelatnosti naše regije.
– Ova je luka rezultat sinergije više resora. Mi smo ponosni na Kali, kao naše i svjetsko najribarskije mjesto i sav doprinos koji dajete da naša regija bude nacionalnim centrom ribarstva. Preko 400 milijuna eura tako je već uloženo u lučku infrastrukturu. Otvoren je novi poziv za daljnja ulaganja kako bi se ribarima čim više olakšao posao. Na raspolaganju nam je novih 130 milijuna eura europskog novca. Omogućimo zato da ljudi ostanu na našim otocima, žive od mora i živima održavaju svoje zajednice, poručio je Josip Bilaver, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za more i EU
Božidar Longin, Župan Zadarske županije uvodno je pak rekao kako Zadrani imaju puno razloga za veselje u Kalima.
– Naši su rezultirati i marikulturi i ribarstvu izvanredni. Mi smo oduvijek živjeli od mora i tako će i ostati. Nešto više od 15,4 tisuća tona ribe proizvelo je 22 proizvođača u našoj regiji. Marikultura i ribarstvo jedne su od naših najsnažnijih gospodarskih grana, kao posljedica stručnog rada i višegodišnje suradnje svih dionika. Oko 70 posto sve akvakulture u RH proizvede se u nas. Gotovo 450 ribarskih plovila naša su snaga i temelj ribarstva. Osigurali smo im zato kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke ovdje u Veloj Lamjani i Gaženici, dodao je Longin, kazavši kako je treća zadarska ribarska luka – u Biogradu u fazi uređenja projektne dokumentacije.
Nove ribarstvene politike
Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva rezimirao je stanje u hrvatskom ribarstvu poručivši kako održivo ribarstvo nosi puno žrtava i restrikcija, kao i savjete znanstvenika.
– Naš je stav oduvijek ravnoteža između ulova i tradicije, izlova i opstojnosti ribara. Preko 80 posto korisnika Fonda za ribarstvo imalo je koristi od naših ulaganja. Privezi i ukrcajna mjesta oduvijek su bila problematična. To smo počeli rješavati uređenjem luka, a to se nastavlja i sredstvima iz novog Fonda. Iza nas je i preko 70 milijuna eura s kojima smo reagirali na krize zbog pandemije i rata u Ukrajini, kazao je Mišura, dodavši kako trenutno rade temeljem zajedničkih ribarstvenih politika EU.
– Mi na razini EK vodimo razgovore o tome kako najbolje utjecati na stanje u našoj zemlji. Donesen je novi plan za plavu ribu do 2028. godine sa novim smanjenjem i redukcijom ribolova. Pratimo i utječemo na europske ribarstvene politike i zalažemo se za sustav koji je najpovoljniji za naše ribare, poručio je Mišura.
Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije na kraju je uvodnih govora tako zaključio da je razvoj ribarstva uvijek u fokusu novih politika.
– Ova je luka novi zalog za razvoj kaljske ribarske industrije. Zadarska se županija specijalizirala upravo za ribarstvo, sektor koji u okviru plavog rasta ima važno mjesto u našem gospodarstvu, s najvećim komparativnim prednostima u odnosu na trenutna gospodarska kretanja. Mali su ribari i prerađivači stoljećima ovu industriju nosili na svojim leđima, zbog čega Zadarska županija i jeste vodeća u Hrvatskoj, poručio je Erlić.
najnovije
najčitanije
Plodovi zemlje i mora
korisni savjeti
Preporučuje se obaviti jesensku gnojidbu tla
Zadar
crpna postaja maestral
Odvodnja uputila javni poziv stanovnicima dviju zadarskih ulica
Plodovi zemlje i mora
Prognoza FAO-a
Kava, kakao i čaj podižu troškove uvoza hrane u 2024.
Hrvatska
hrejting
Milanović i dalje vodi, najveći protivnik Primorac
Vinske kronike
poznata sorta
ZADAR VS. SVIJET Regionalne specifičnosti cabernet sauvignona širom svijeta
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Kultura
Alba Miočev
Mlada zadarska slikarica osvojila Grand Prix: “Bitno je da svaki dan uđem u atelje, čak i ako ne slikam…”
Županija
TUŽNI ODLAZAK
VIŠE OD BRODA Šarini su živjeli s ‘Princem Zadra’: ‘Godinama smo radili s njim, živjeli, dizali…’
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Županija
POTPORE