Turistička tvrtka iz Biograda na Moru kontinuirano podiže kvalitetu svojih usluga

Luksuzni turizam u Hrvatskoj postoji i prisutan je i prepoznatljiv u pojedinim destinacijama uzduž jadranske Hrvatske, kazuje nam Goran Ražnjević, predsjednik uprave najveće biogradske tvrtke s hotelskim, nautičkim, kamping, nekretninskim portfeljem, Ilirije, dodavši kako su negdje u tom kolopletu motiva i želja prepoznatljive i cijele destinacije, primjerice, Dubrovnik, Rovinj, Hvar ili Opatija, dok je segmentarno prisutan u svim značajnijim turističkim središtima i mikroregijama ovisno o pojedinim oblicima turističke usluge. No, ne u obujmu koji bi objektivno Hrvatska kao izrazito turistička zemlja mogla i ponuditi.

– Pozitivan trend u tom smislu postoji i iz godine u godinu sve je prisutniji na tržištu. Dakle, i za taj segment ponude Hrvatska je na dobrom putu biti prepoznatljiva kod dijela klijentele visoke platežne mogućnosti.

Elitni turizam nije u nomenklaturi vrsta turizma ni propisan upravo zato što on podrazumijeva izvanrednu, kvalitetnu, cjelovitu, kompleksnu i komplementarnu ponudu, već prije svega jer ciljanim klijentima ne predstavlja problem platiti, a istovremeno je i doživljaj i osjećaj maksimalne ugode onog što taj gosti traži i s pravom očekuje, pojasnio je Ražnjević.

Definicija luksuza

Pitanje je kriterija kojim mjerimo ima li neka regija dovoljno ili znatno razvijen oblik luksuznog turizma.

– Kada bi, na primjer, mjerili brojem objekta s pet zvjezdica, Zadarsku županiju ne bismo svrstali visoko na toj ljestvici jer su nam takvi objekti rijetki. No, često su i objekti s četiri zvjezdice kakvi su sve više dominantni u zadarskoj regiji, svakako sa svim dodatnim sadržajima koje nudimo, pogodni za svrstavanje u luksuzni turizam ili makar imaju poveznicu s njegovim temeljnim obrisima.

Ali isto tako Zadarska županija već sada u pojedinim komparativnim turističkim segmentima pružanja usluga ima ogromnu prednost i prepoznatljivost u pojedinim sektorima turističkih usluga koje možemo nazvati luksuznim, iako u prepoznatljivom obliku. Odnosi se to prije svega na nautički turizam, Ražnjevićev je stav.

Već sada možemo ovaj oblik turizma u Zadarskoj županiji definirati kao visokokvalitetan turizam koji u velikom dijelu svoje usluge, sadržaja i doživljaja ima sve karakteristike elitnog i luksuznog turizma.

– I po tome bi naša regija mogla još više napredovati s obzirom na objektivne mogućnosti. Vrijeme radi po tom pitanju za nas. Nadam se da to prepoznajemo. Ilirija je pionir i danas jedan od istaknutih sudionika nautičkog turizma u zemlji, a smatramo da se on u najvećoj mjeri i cjenovno i standardom uvrstio u luksuzni turizam.

Naša marina Kornati s četiri sidra, ima istinski takve goste, a mi smo svojim dodatnim uslugama, od opremanja restorana i njegove ponude, podigli razinu. Smatram da je nautika već sada, a i za budućnost naša predvodnica u segmentu luksuznog turizma, ne tek Ilirije, već i hrvatskog turizma u cjelini, naglasio je Ražnjević.

Kontrola masovnosti

Imamo ljude i sadržaje, od prirodnog do kulturnog naslijeđa i atrakcija pa do kvalitete hrane i pića, opreme i institucija koje mogu, i štoviše bave se i sad,takvim vidom turizma. Imamo i objekte, iako ne dominiraju, koji su na toj razini ponude. Osim hotela, nautičke ponude, nekih od najboljih hrvatskih kampova, imamo sve veći broj vila s bazenima poglavito u zaleđu.

– Dakle, nedostaje nam samo veći broj smještajnih objekata te razine, objekata koje uobičajeno zovemo osnovnim turističkim smještajem, a to su mahom hoteli. Tu smo u manjku, a dominantno smo odredište tzv. nekomercijalnog turizma, odnosno turizma u obiteljskom smještaju.

Iako ovaj vid smještaja dominira u cijeloj zemlji s više od 60 posto i dalje raste, u Zadarskoj županiji je na više od 70 posto. Iako postoje i takvi objekti koje svrstavamo u kategoriju luksuza, oni su u manjini. A takva struktura stvara drugu negativnu situacija, odnosno višak, pa su nam pretjerane gužve svedene mahom na dva mjeseca, kazao nam je Ražnjević.

Mana su i sadržaji koji slijede masovni apartmanski smještaj ponudom u kojoj dominira niska razina, od toga da su diskontne trgovine temeljna sastavnica tog turizma – od pizza cuta, pekara, trećerazrednih suvenirnica – pa do programa koji se kao zabavni nude gostima. Ponuda roba i sadržaja je ispod razine gostiju koji dolaze u luksuzni turizam.

– Smatram da smo u uslugama koje smo u stanju pružiti na znatno većoj razini nego kod smještaja i sadržaja kojima nam sad vrve ulice kada uzmemo prosjek. Masovnog turizma se nitko nije odrekao, pa i neće, tako ni mi, osim što ga treba pokušati kontrolirati i dozirati, gdje pojedine sredine u EU-u sad djeluju, a i Hrvatska, barem u sadašnjim zakonskim planovima namjerava djelovati, smatra Ražnjević.

Kontrola prostora

Kontrola prostora i drukčiji odnos institucija prema profesionalnom turizmu i njegovim nositeljima u odnosu na »paušalni«, odnosno dodatni i usputni turistički posao, u tome je temeljna zadaća. Ti su mehanizmi van naših ovlasti i pripadaju u ovlasti države, odnosno županija i gradova.

– Mislim na ovlasti upravljanja prostorom, od prostornih planova pa do sadržaja u poslovnim prostorima u pojedinim ulicama, poglavito gradskim jezgrama. Sve razine vlasti u gospodarenjem prostorom moraju usvojiti takve kriterije, od građevina, do uređenosti okoliša, ali i sadržaja kojima ćemo ponijeti lokale u udarnim prostorima i ulicama.

Daljnji razvoj elitnog odnosno luksuznog turizma, kako u Hrvatskoj tako i u Zadarskoj županiji, najviše ovisi o nama. Ovisi o našoj prepoznatljivosti komparativnih prednosti i potencijala koje imamo.

Već stvorena prirodno-geografska, klimatska i povijesno-kulturološka osnova za sve visokokvalitetne i posebne oblike turizma, kao i blizina i dostupnost vodećih europskih emitivnih destinacija, treba nam biti samo poticaj da te prednosti preoblikujemo i u stvarnost i da luksuzni turizam bude jedan od prepoznatljivih i reprezentativnih turističkih proizvoda Hrvatske i naše zadarske turističke regije, zaključio je Ražnjević.