Turist objavio prizore ilegalnog otpada na zadarskom području: 'Deset metara od plaže su hrpe građevinskog otpada i plastike'

Hrvatski ‘nacionalni sport’ bacanja raznih vrsta otpada u okoliš, čiji se brojni počinitelji gotovo uopće ne kažnjavaju niti postoje organizirane edukativne akcije kojima bi se utjecalo na svijest građana da to ne čine, sve češće primijećuju i neki od preko 20 milijuna stranih gostiju koji našu zemlju godišnje turistički posjete. Jedan gost je na društvenoj mreži prije nekoliko dana imao objavu i fotografije o u okoliš odbačenog otpada za koje navodi kako ih je snimio u blizini Zadra.

– Hrvatska je rangirana kao jedna od najčišćih obala u Europi. Fotografije koje ovdje objavljujem snimio sam zadnjeg tjedna u blizini Zadra na udaljenosti od deset metara od mora. More je ovdje zaista prekrasno, a Europska agencija za okoliš (EEA) upravo je rangirala Hrvatsku među najčišćim obalama u Europi. Ali, čim se odmaknete od plaže posvuda nailazite na građevinski otpad odbačen uz cestu, na plastiku u borovoj šumi, boce i kutije za pizzu nalaze se u grmlju 10 metara od mora. Nitko to ne čisti. Lokalno stanovništvo krivi turiste, turisti krive lokalno stanovništvo, gradovi krive manjak novca u proračunu. U međuvremenu se otpad samo gomila iz godine u godinu, navodi ovaj gost u objavi postavljajući pitanje je li tako loše stanje s otpadom u okolišu i u drugim dijelovima Hrvatske ili je zadarsko područje po tome posebno.

Najčišća obala

U šarolikim komentarima korisnika ove mreže potvrđuje se kako posvuda postoji sličan problem s otpadom u okolišu. Jedan korisnik kaže kako se na takve prizore »može naići prošeta li se od Sukošana pa prema Biogradu, uz cestu gdje je »divlja plaža«. Drugi dodaje kako se »doslovce oko centra Splita može naći smeće«. Sljedeći korisnik potvrđuje kako se kod nas »može naći smeće u centru svakog grada, nitko ne kaže da živimo u sterilnim uvjetima, ali da stanje nije baš svugdje takvo kao da hodamo u smeću«.

– Reći ću da u stvaranju otpada s 80 posto sudjeluje lokalno stanovništva, a s 20 posto turisti. U stvaranju građevinskog otpada s 95 posto sudjeluje lokalno stanovništvo i pet posto turisti koji su ovdje kupili nešto i smatraju da je lokalno pa ga bacaju na isti način. Hrvati su veliki domoljubi i vole svoju zemlju, ali kada trebaju nešto učiniti da ta zemlja ostane lijepa, onda to domoljublje ne izlazi iz njihovog dvorišta. Imam jednu građevinsku parcelu koja se ne nalazi u gradu u kojem živim, a moji prvi susjedi s lijeva i zdesna ove parcele imaju neke građevinske radove na kući. Pogodite gdje bacaju sve smeće? Kada im se suprotstavim kažu mi kako je »to bila prazna parcela pa misle da je u redu«, priča jedan korisnik.

fotografije odbacenog otpada u okolis koje je strani gost snimio pored Zadra

U raspravu su se uključili i strani korisnici, jedan od njih navodi kako »iz njegova iskustva svaka turistička obala u Europi izgleda točno ovako«. Drugi dodaje kako se hrvatska obala po otpadu u okolišu »ne razlikuje od bilo kojeg primorskog grada u Italiji od Rima naniže, osim Sardinije«.

– Mi Talijani smo još kreativniji, s vremena na vrijeme zapalimo otpad. Volimo miris zapaljenog smeća ujutro, navodi.

Kožinski zagađivač

Ipak, svako protuzakonito odlaganje otpada u okoliš ne prolazi bez djelovanja institucija. Zadarska policija je u prosincu 2025. izvijestila kako su njihovi policajci proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom u dobi od 43 godine kojeg se sumnjiči za kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom. Sumnjiči ga se da na području Kožina na otvorenom prostoru, protivno propisima prikupljao, skladištio i odlagao razni otpad gdje su ga 18. prosinca 2025. u jutarnjim satima, pokraj odloženog otpada zatekli policijski službenici. Nakon provedbe očevida i kriminalističkog istraživanja protiv 43-godišnjaka je podnesena kaznena prijava. Za ovo kazneno djelo zapriječena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Općinski sud u Bjelovaru je u listopadu 2025. donio presudu kojom je izrečena novčana kazna od 1.200 eura muškarcu koji je kamionom na području Pakraca odložio glomazni i elektronički otpad na mjesto koje za to nije predviđeno. Sud je to utvrdio na temelju fotografija i zapisnika o nadzoru. Za ovaj prekršaj iz Zakona o gospodarenju otpadom za pravnu osobu koja odbaci otpad u okoliš kazne iznose od 2.645 do 26.455 eura, a za fizičku osobu i fizičku osobu, obrtnika od 1.322 do 13.227 eura.

Tri razloga za stvaranje otpada u okolišu

Jedan strani korisnik ponudio je tri glavna razloga zbog kojih u Hrvatskoj dolazi do stvaranja otpada u okolišu te smatra kako se građane za sve ne može kriviti.

Kao prvi razlog naveo je buru koja, kada puše s Velebita brzinom do 200 km/h prema moru, sve odnosi sa sobom. Dodaje kako je vidio vrtne sjedalice kako lete, punu kantu za smeće, sve razneseno u komadiće i bačeno u more.

– Drugi odgovorni za bacanje otpada u okoliš su turisti i loši Hrvati. Bacaju svoje smeće posvuda, ne mareći, u grmlje i »krive za to vjetar«. Treći i najveći udio u količinama bačenog otpada imaju transportni brodovi, s obzirom da je »ulica« između Trsta i otvorenog Sredozemnog mora iznimno prometna. Vidjeli smo svojim očima jedan turski teretni brod, prijavili smo to hrvatskoj pomorskoj policiji, koji jednostavno baca svoj otpad, uglavnom se radi o plastičnim trakama za palete, u otvoreno more, kako bi uštedjeli na troškovima odvoza smeća, koje plaćaju po toni, ističe ovaj korisnik.