Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Svjetski dan sindroma Down

Svi prijatelji i nastavnici su prema Dinu divni, ali sustav bi trebao biti brži i učinkovitiji

Autor: Nikolina Lucić

21.03.2023. 11:58
Svi prijatelji i nastavnici su prema Dinu divni, ali sustav bi trebao biti brži i učinkovitiji

Foto: Mate Komina



Downov sindrom je najčešća kromosomopatija koja se javlja kod ljudi. Taj poremećaj sprečava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta, a postoji u više od pedeset karakterističnih obilježja čiji se intenzitet razlikuje od osobe do osobe. Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down 21. ožujka želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu. Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama.


Vidljiv napredak


Maja Milovac, majka Dine Vlahova iz Starigrada Paklenice s nama je zato porazgovarala o svojoj i Dinovoj svakodnevici, problemima s kojima se susreće i u nadama koje ima za sinovljevu budućnost. Maju i Dina upoznali smo na ljeto 2021. godine, kad nam se Dino zajedno s prijateljima iz Udruge za Down sindrom Zadarske županije pohvalio izvrsnim ocjenama nakon prvog razreda.


Dino danas ima deset godina i pohađa treći razred osnovne OŠ Starigrad, gdje mu pomaže asistentica Kristina. Kako nam je njegova mama tada kazala, nisu se bojali da Dino neće moći savladati školsko gradivo, jer je od malih nogu uključen u program rane intervencije i načine učenja. Sukladno njegovim mogućnostima, određuje se tempo i način izvođenja nastave. Kako dijete raste, ti se programi mijenjaju i nadopunjuju.




– S Dinom svako jutro radim domaće zadaće i pomažem mu shvatiti ih. Poslijepodne ide u redovnu osnovnu školu, gdje s Kristinom radi uz prilagodbu nastavnog sadržaja. Jako smo sretni da sve nastavne cjeline usvaja bez većih problema, a vjerujem da je tomu tako i zato što redovito idemo na logopedske vježbe, istaknula je Milovac, dodavši da Dino u kabinet za logopediju ide svaka dva tjedna.


– Idemo u privatni logopedski kabinet. Dino je u Kabinet za ranu intervenciju bio uključen od trećeg mjeseca, nakon čega smo prešli u privatni sustav. Dino napreduje jako lijepnim tempom, bez opterećenja i kroz igru, pojasnila je Milovac, ističući da je Dino kao i svako drugo dijete. Nekad je raspoložen za učenje, a nekad nije.


Važnost radoznalosti


– Jako sam zadovoljna i situacijom u školi, jer je Dino u razredu s mnogo prijatelja iz vrtića, što nam svakako pomaže. Djeca su ga jako dobro prihvatila, te od nastavnog i stručnog osoblja dobivamo maksimalnu podršku i razumijevanje. Jako nam je važno da su otvoreni i spremni za komunikaciju, zbog čega i poštujemo njihov način rada, dodala je Milovac, ističući da se od samih početaka logopedskog tretmana susrela s problemom manjka logopeda.


– Već sam od prvih tretmana primijetila da su liste čekanja jako dugačke, te da nam neće biti lako održati kontinuiran ritam susreta. Dino danas ima deset godina, a na prvu se procjenu čeka i po nekoliko mjeseci. Upravo zato s Dinom radim kod kuće, jer je sve više djece kojima je podrška potrebna.


S druge strane sustav nikako ne može zadovoljiti te potrebe jer je upisna kvota, za logopedski i edukacijsko-rehabilitacijski studij, kao što svi znamo potpuno neproporcionalna potrebama, istaknula je Milovac, dodavši da dosad nije imala velikih poteškoća sa sustavom socijalne skrbi.


– No, svakako smatram da bi sustav trebao biti učinkovitiji i brži. Prostora za napredak je napretek. Mi se samo možemo nadati da će na rukovodećoj poziciji biti osoba koja je svjesna nedostataka sustava, rekla je Milovac, iskreno priznavši da je procesu evaluacije na početku pristupila ležerno.


– Nama je najvažnije da je Dino sretan i zadovoljan onim što radi. Ako bi on bio pod pritiskom onda nikada ni ne bi došlo do ikakvog napretka, jer bi ga konstantno odbijao. Tako pristupam svakom sljedećem stadiju njegova odrastanja od školovanja do zapošljavanja. Želimo da uvijek bude znatiželjan, naglasila je Milovac, dodavši da će uvijek ostati optimist.


Razgovor iz više kutova


O svemu čega smo se dotaknuli u razgovoru s Majom diskutirat će se i u sklopu »dana djece s teškoćama i njihovih roditelja«, gdje će se kroz seriju predavanja i radionica razgovarati o svim aspektima svakodnevice, obrazovanja i susreta sa sustavom socijalne skrbi.


Odjel za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, Udruga za autizam Zadar, Udruga za Down sindrom Zadarske županije, Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru, Dječji vrtić Latica, Osnovna škola Voštarnica iz Zadra, Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire, Kabinet za ranu intervenciju Caritasa Zadarske županije, Udruga odgajatelja Maraške i Udruga mladih Ahimsa od 18. ožujka do 2. travnja obilježavaju Dane djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja.


U okviru ove manifestacije, u našem gradu odvijat će se niz aktivnosti s ciljem senzibilizacije društvene zajednice za potrebe djece i roditelja. Moto manifestacije »Uključi me … i ja mogu« stavlja naglasak na jačanje društvenih kapaciteta za inkluzivno djelovanje i ostvarivanje najviših potencijala djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja.


Od radionica za djecu i roditelje preko predavanja za širu i stručnu javnost do koncerta, program je bogat i obuhvaća širok raspon tema i stručnjaka koji će govoriti o stresu koji se javlja kod roditelja djece s teškoćama do načina kako postići zadovoljstvo životom i njegovom kvalitetom. Stručnjaci Kabineta za ranu intervenciju i Odjela za zdravstvene studije govorit će o poticanju rane komunikacije i doprinosu sestrinstva inkluziji djece s teškoćama i njihovih roditelja.


Na stručnom panelu naziva »Inkluzija djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja u društvo«, koji se u četvrtak održava na Sveučilištu u Zadru kroz šest predavanja ćemo se imati priliku upoznati s temama kao što su »Inkluzija, terminologija i zdravstveni sustav« ili pak »Ja sam osoba s autizmom – tvoj sljedeći pacijent«.


Susret će završiti panel diskusijom »Inkluzija kao model dobrobiti«. Bogat program završava kulturno-zabavnim programom »Možemo i hoćemo« u petak u KLZ -u te proslavom svjetskog dana svjesnosti o autizmu kaa će crkva sv. Donata biti osvijetljena plavo.