Sunčana elektrana Benkovac 2 mogla bi ugroziti okoliš i divljač!

Investitoru u izgradnju sunčane elektrane Benkovac 2, koja se treba graditi nedaleko naselja Kolarina, tvrtki SE Bili Brig d.o.o. iz Zagreba, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije naložilo je provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Uz zahtjev je SE Bili Brig priložio i Elaborat zaštite okoliša, koji je izradio ovlaštenik, tvrtka Ires ekologija iz Zagreba.

Iako su Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija i Zadarska županija dostavili mišljenje da za ovaj zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, suprotno mišljenje imali su Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Grad Benkovac.

Ministarstvo poljoprivrede je 30. rujna 2024. dostavilo mišljenje kako nije moguće isključiti negativan utjecaj planiranog zahvata na šume i šumarstvo te divljač i lovstvo, dok je Grad Benkovac dostavio mišljenje 15. veljače 2024. da planirani zahvat može imati značajan negativan utjecaj na sastavnice okoliša i da je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, divljač i lovstvo.

Uklanjanje vegetacije

U Rješenju Ministarstva zaštite okoliša navodi se kako se lokacija za izgradnju elektrane nalazi na udaljenosti oko 300 metara južno/jugoistočno od naselja Kolarina, na šumskim površinama unutar gospodarske jedinice državnih šuma »Bukovićko polje« i unutar lovišta Stankovci ukupne površine od 2.382 hektara.

– Tijekom pripreme i izgradnje infrastrukture sunčane elektrane, odnosno trafostanice, pristupnih i servisnih cesta, baterijskog postrojenja te modula s pripadajućom konstrukcijom, bit će potrebno ukloniti šumsku vegetaciju. Iako je utvrđena konverzija staništa gotovo cijelog obuhvata planiranog zahvata, pri čemu se zastupljenost šumskih staništa značajno smanjila, što je najvećim dijelom posljedica požara i strojnog razminiranja područja, s obzirom na navedene propisane radove biološke obnove šuma GJ »Bukovićko polje«, stvaran utjecaj zahvata je mnogo veći u odnosu na u Elaboratu procijenjeni negativan utjecaj uklanjanja tek 12,43 ha šikara, odnosno stvaran utjecaj je na oko 125 ha. Stoga je u postupku procjene utjecaja na okoliš potrebno sagledati utjecaj ove sunčane elektrane u odnosu na cjelokupnu površinu šuma koja bi se mogla obnoviti i predstavljati stanište divljači, ističe se u Rješenje te se dodaje kako, s obzirom na obuhvat zahvata i udaljenost oko 200 m od autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik i oko 300 m od naselja Kolarina, nije moguće isključiti ni značajan negativan utjecaj na karakter i vizualnu percepciju krajobraza.

– Također, na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ove elektrane instalirane snage 97 MW, sjeverno od naselja Kolarina, planirana je sunčana elektrana Kolarina instalirane snage 47,5 MW na 57 ha. Planirane sunčane elektrane zajedno dostižu kriterije utvrđene Uredbom, odnosno instaliranu snagu od 100 MW za koju je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, navode u Ministarstvu zaštite okoliša.

Protiv ovog rješenja se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom Upravnom sudu u Splitu.

Flora i fauna

U Elaboratu zaštite okoliša navodi se kako su provedena istraživanje flore i staništa na lokaciji gdje se planira graditi elektrana te su ustanovljena dva stanišna tipa, Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone te Šuma i šikara medunca i bjelograba. Stanište Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci zauzima najveću površinu unutar obuhvata planiranog zahvata, a nastalo je neodržavanjem pašnjaka što je omogućilo prodor drvenaste vegetacije u strukturu i sastav pašnjačke zajednice.

– Održavanje pašnjaka se nije provodilo zato što se dobar dio zone obuhvata planiranog zahvata nalazi u području koje je bilo minski sumnjivo te je nedavno proveden postupak razminiravanja na inicijativu investitora, naglašava se u Elaboratu u kojem se navodi i kako je zajednica Šuma i šikara medunca i bjelograba očuvana na manjoj površini u krajnje zapadnom dijelu obuhvata te mjestimično u različitim dijelovima obuhvata.

– Na ostatku površine stanište šikara je degradirano, što zbog zanemarivog udjela stabala, odnosno prevladavajuće grmolike vegetacije otvorena sklopa, što zbog požara iz 2017. godine čiji su tragovi na drvenastoj vegetaciji i dalje vidljivi, čime se značajno smanjila izbojna snaga drveća i grmlja, napominje se u Elaboratu u kojem se ističe kako se kumulativno djelovanje u vidu zauzimanja i fragmentacije staništa na bioraznolikost ne može isključiti.

– Međutim, imajući u vidu široku rasprostranjenost staništa sa stanišnim tipovima istovjetnim onima u obuhvatu planiranog zahvata i činjenicu da je u promatranom području smanjena kvaliteta staništa do koje su doveli požari i strojna razminiranja što, uz izostanak vodenih površina, za posljedicu ima malu raznolikost i nisku aktivnost vrsta, značajni kumulativni utjecaji se ne očekuju, naglašava se u Elaboratu.

Sunčana elektrana Benkovac 2 instalirala bi fotonaponske panele ukupne priključne snage do 80 MW, dok će stvarno instalirana snaga biti do 97 MW. Lokacija planiranog zahvata se sastoji od tri odvojene cjeline, a površina ukupnog obuhvata iznosi oko 119 ha.

Zamršeni tragovi investitora

U sudskom registru stoji kako su osnivači tvrtke koja je investitor u ovu elektranu Marko Udiljak i Ante Merčep. Udiljak je ekonomist iz Rijeke prijavljen u Lihtenštajnu koji je bio direktor i osnivač brojnih povezanih tvrtki iz sektora usluga, trgovine, poslovanja nekretninama i turizma.

Merčep, koji je iz Katuna u zaleđu Splita, povezan je i s tvrtkom SE Raštević koja je investitor sunčanih elektrana Raštević i Kolarina. Tvrtku SE Raštević je osnovala tvrtka Enlight eu energies iz Budimpešte u Mađarskoj, a osobe za zastupanje dolaze iz Mađarske i Izraela.