Petak, 14. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

ljetni đir

SPOJ KOPNA I VODE Skriveni kutak, špilja i izvor pitke vode Pećina

Autor: Nina Vigan

11.06.2024. 12:23
SPOJ KOPNA I VODE Skriveni kutak, špilja i izvor pitke vode Pećina

Foto: LUKA JELIČIĆ



Svima poznato najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, Vransko jezero, krije mnoge prirodne ljepote. Ovo područje spoj je kopna i vode koje pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama. Posjetitelji koji se upute u avanturu otkrivanja ovog kraja imaju pregršt sadržaja i lokacija na raspolaganju, od Parka prirode i ornitološke staze, posjete Maškovića hanu pa sve do vidikovca Kamenjak. Ovo područje od iznimne je povijesne važnosti, s obzirom na to da je Vrana bila važno središte crkvene i svjetovne moći u kojem su se čuvale insignije, krune hrvatskih kraljeva. Vrana se prvi put spominje u darovnici kralja Zvonimira, kada se kruni i daruje papi samostan sv. Grgura koji se naziva Vrana, sa svim svojim pokretnim i nepokretnim dobrima da zauvijek služi papinim delegatima kroz Vranu.


FOTO: LUKA JELIČIĆ


Bogata prošlost


Područje Vranskog jezera od najranijih vremena prepoznato je kao lokalitet koji je svojim gospodarskim značenjem i ljepotom oduvijek privlačio pozornost veleposjednika. O važnom geopolitičkom položaju ovog kraja svjedoči i veličanstveni srednjovjekovni Maškovića han, spomenik osmanskog graditeljstva i najzapadnija civilna građevina islamske arhitekture na području nekadašnjeg Osmanskog carstva, koji je po završetku svoje gradnje trebao biti monumentalnom građevinom sa svim čudima svoga doba, no smaknuće njegova investitora, slavnog Jusuf-paše Maškovića, kapudan-paše, osmanskog vezira i velikog admirala osmanske mornarice, prekinulo je njegovu gradnju sve do 2017. godine. Ravnatelj Javne ustanove Agencija Han Vrana, arheolog i povjesničar Marko Meštrov, kazao nam je kako ovo područje obiluje materijalnim i nematerijalnim tragovima bogate prošlosti, a za vrijeme našeg boravka pokazao nam je jedan mali skriveni kutak, špilju i izvor pitke vode Pećina.


Na putu do izvora u podnožju brda, zvuk vode postajao je sve jači i jači. Smješten u usjeku stijene, izvor Pećine je jedan od ostataka 42 kilometra dugog rimskog akvedukta izrađenog za vrijeme cara Trajana, a koji je opskrbljivao antički Jader ili današnji Zadar, upravo s Vranskih izvora Biba, Subiba i Pećina. Na ulazu u špilju, ugodno će vas rashladiti svjež zrak i oduševiti visoke stijene koje su se nadvile nad vama. Tijekom ljetnog perioda, iz špilje lagano izvire voda i ponire u zemlju, a par metara dalje glasno žubori drugi izvor, koji čak i za vrijeme ljetne žege silovito teče.




Meštrov nam je objasnio kako visoko na zidu stoji uklesana posvetna ploča koja kaže kako pećina nosi ime pretendenta na poljsku krunu, nadvojskovođe Karla Stipana, a po osobnoj dozvoli njegove carske Visosti iz 1899. godine.


– Pećina je najbitnija zbog bogatstva vode koje se nalazi u ovom dijelu pećine. Ovo je jedan od početaka akvadukta koji je vodio vodu do Zadra. Ovdje je moguće vidjeti zid koji je ostao originalan, rimski. Tu su vidljivi i poklopci koji su ostali sačuvani jer je izvor bio iznimno bitan i onda kad više nije služio za opskrbljivanje Jadera. Akvadukt je bio potreban za dovod vode do opkopa oko Vranske tvrđave, a rimske cijevi su već bile tamo postavljene jer je tamo bila i jedna cisterna koja je skupljala vodu sa sva tri izvora, nakon čega je s jednim kanalom voda išla prema Zadru. Isto tako, još za vrijeme Turaka bila je česma na samoj cesti uz han koja je imala vodu odavde. Izvor je jako bitan jer je dosta blizu svim značajnim spomenicima koji su u okolici, a zbog postojeće rimske infrastrukture bilo je i jednostavno dovesti vodu do objekata koji su se radili. A možda je i sama pozicija tih objekata uvjetovana izvorom vode koji je blizu, kazao je Meštrov dodavši da su izvori bili jako bitni i radi napajanja mlinova i obrade žitarica.


– Ovaj izvor bio je jako važan u povijesti jer je napajao mlinice. Konkretno, ovaj izvor je napajao dva mlina na svojoj ruti. Tu imamo još jedan izvor na Baku, koji je napajao još dva mlina. Tu su dakle bila četiri mlina na dva, relativno blizu, izvora. To je bilo jako važno za stanovništvo, jer morali ste samljeti žitarice kako mogli raditi i živjeti od toga. To je bio jedan značajan prihod za samu Vranu, osobito u vrijeme srednjeg vijeka kada je ovo bio sajamski grad.


Meštrov nam je kazao kako se uz pećinu pridodaje i religijski karakter pošto su istraživanjima provedenima 1950-ih godina, baš u samoj špilji pronađeni ostaci kamenih spomenika.


FOTO: LUKA JELIČIĆ


Pećina posvećena nimfama


– U rimsko doba, pećina je bila posvećena nimfama jer je tu bio pronađen jedan nimfej, a i žrtvena ara, što znači da je sama pećina bila posvećena nimfama ili vilama kako su ih zvali u to doba, mitska stvorenja koja su usko vezana uz vodu. Također, postoje podaci kako je u srednjem vijeku tu bila jedna proročica, prema pričama, prema legendi, predviđala je budućnost i kod nje su dolazili ljudi kako je i bio običaj jer je svako selo imalo nekakvog vidovnjaka ili proroka, ispričao je Meštrov koji nam je dodatno pojasnio vrijednost ovog izvora koji je pod zaštitom Natura Jadere, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije.


– Ljudi danas ovu vodu koriste za natapanje polja, u raznim bunarima. Vode ima tijekom cijele godine, sve kamenje je ispremještano od siline vode, tako da ni ne bude toliko pristupačno. Pećina je prvotno bila išarana grafitima, koje smo počistili i trudimo se zaštiti je. Ovo je također prirodno stanište šišmiša, a tu rastu i određene vrste biljaka koje su zaštićene, a sam rimski akvadukt je također kompletno svojom trasom zaštićen. Ova pećina prezentira se kroz Dane vitezova vranskih, a od velike je važnosti za lokalno stanovništvo koje se ima prilike diviti i podsjetiti na prirodne ljepote kojima su okruženi, što se na kraju krajeva može vidjeti iz ove posvetne ploče kad je njegova carska visost došla u posjetu.


Osim visosti, tijekom vremena u pećinu su ljudi dolazili slučajno, ciljano ili po preporuci. Na zidovima pećine, osim uklesane stijene, možete uočiti tragove nemarnih posjetitelja koji su utiskivali svoje inicijale. Meštrov nam je kazao kako su neki od tih uklesanih grafita tu već godinama, dok su neki iz prošlog stoljeća. Na povratku iz Pećine, svratili smo i u Vransku tvrđavu, službeno zvanu templarsku gradinu u Vrani koja se i danas istražuje u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Odjelom za arheologiju.


– Ovdje na bočnom dijelu samog ulaza nalazio se jedan bastion, lepezasti zid koji je branio crkvu sv. Duha koja se nalazi na samom ulazu. Oko crkve se nalaze posvetni križevi, a na vrhu je bila kula. Dakle, bila je i crkva i kula za obranu u isto vrijeme, kazao nam je Meštrov uputivši nas na neke detalje poput originalnog kanala za vodu, stepenica, popločanja ili pak malo većeg okruglog kamena od trebušea, odnosno katapulta.


Za kraj našeg ljetnog đira u Vrani, predbilježili smo se za posjet i drugim lokalitetima koji okružuju jezero jer toliko toga nas još čeka na ovoj divnoj lokaciji.


Marko Meštrov