Solana Pag te Turistička zajednica Grada Paga rujan su posvetile solarstvu: Stoljetno umijeće i nove tehnologije

Dok se ružičasti odsjaj prelijeva površinom solanskih bazena, paška sol spremna je za branje. Iza prizora koji privlači pogled mjeseci su rada djelatnika Solane Pag, praćenja vremenskih prilika i brige o uvjetima u kojima nastaje proizvod koji je stoljećima prehranjivao paške obitelji. Ovoga je ljeta, prema riječima domaćina, vrijeme pogodovalo proizvodnji, pa nas je na otvaranju Miseca paške soli dočekao sloj soli debeo oko deset centimetara.

Uvjerili smo se u to i sami, okušavši se u drevnom zanatu »žgribljanja«, odnosno struganja i prikupljanja soli. Pognuti leđa i pod još uvijek snažnim rujanskim suncem povlačiti alat po slanom tlu znači barem nakratko osjetiti koliko je snage potrebno za posao koji je obilježio život generacija Pažana. Poseban je doživljaj i bosim nogama zakoračiti na sol, ondje gdje ona nastaje.

Obilazak polja

Takvo iskustvo posjetiteljima približava Misec paške soli, manifestacija otvorena 3. rujna u solanskim poljima. Solana Pag i Turistička zajednica Grada Paga rujan su posvetile solarstvu, otočnim proizvodima i ljudima koji čuvaju znanje o proizvodnji soli. Tijekom četiri tematska vikenda posjetitelji upoznaju njezinu povezanost s umjetnošću i ručnim radom, sirom, vinom i likerima, sportom te gastronomijom.

Martina Pernar Škunca, direktorica Turističke zajednice Grada Paga, istaknula je da je ovogodišnji program usmjeren na valorizaciju paške soli i produljenje turističke sezone.

– Neodvojiva od povijesti našeg otoka, sol je začin naših života, u kreativnosti, znanosti i gastronomiji. Začin je to koji povezuje cijelu našu zajednicu, bez kojeg naša janjetina ne bi bila tako ukusna, a sir tako specifičan, kazala je Pernar Škunca.

Obilazak polja pritom gostima omogućuje da upoznaju svakodnevicu solane, razgovaraju s radnicima i sami pokušaju prikupiti sol. Već nakon nekoliko poteza alatom lakše je razumjeti koliko rada prethodi proizvodu koji se u kuhinji često uzima zdravo za gotovo.

– Sol je tema koja povezuje cijelu našu zajednicu, ali još uvijek nije dovoljno poznata našim posjetiteljima, a ponekad ni nama Pažanima, dodala je Pernar Škunca.

Gradonačelnik Paga Stipe Žunić istaknuo je kako manifestacija obogaćuje rujanska događanja u gradu i omogućuje široj javnosti da upozna mjesto i način proizvodnje paške soli.

Nadaleko poznat brend

Pozvao je stanovnike Zadarske županije, kao i turiste koji borave na području Zadarske i susjedne Ličko-senjske županije, da tijekom rujna posjete Pag i uključe se u događanja. Posebno je naglasio važnost upoznavanja povijesti soli i njezina značenja za grad i cijeli otok, ali i mogućnosti koje manifestacija pruža u promociji Paga, Zadarske županije i Hrvatske.

– Paška sol je prepoznata i izvan Hrvatske i jedan je od najvećih brendova grada i cijele Hrvatske, naglasio je Žunić.

Podršku manifestaciji dala je i Zadarska županija, u čije je ime govorio Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam.

– Uz pašku čipku i paški sir, mislim da je paška sol, kao bijelo zlato i začin života, jedan od najvažnijih simbola Paga, istaknuo je Sjauš.

Edukativni, kulturni, gastronomski i zabavni sadržaji, naglasio je, mogu biti dodatan motiv za dolazak posjetitelja na otok tijekom rujna. Upravo zato ovakva događanja imaju važnu ulogu u produljenju turističke sezone i promociji tradicionalnih proizvoda Zadarske županije.

U središtu svih tih sadržaja ostaje proizvodnja soli, koju posjetitelji mogu upoznati ondje gdje se svakodnevno odvija. A put od morske vode do kristala mnogo je dulji nego što bi se moglo pretpostaviti promatrajući bazene. Direktor Solane Pag, Josip Ćapin objasnio je kako se more postupno ugušćuje te po čemu se tradicionalno branje razlikuje od proizvodnje koja se dovršava u tvorničkom pogonu.

– Kristalizacija, kao posljednja faza u proizvodnji soli, neophodna je za ručno branje, dok u industrijskom procesu na 350 hektara površine zapravo ugušćujemo morsku vodu i stvaramo salamuru. Četrnaest kilometara, od ulaska u Pašku valu do kristalizacije, put je koji naša sol prijeđe u procesu nastajanja. Na kraju godine proizvedemo oko pet tisuća tona soli, koja se skuplja do prve kiše, objasnio je Ćapin.

Pogled prema nebu

Vremenske prilike određuju velik dio posla u solani. Dok sunce i vjetar pogoduju isparavanju, kiša može poremetiti uvjete potrebne za dobivanje soli, zbog čega rad u bazenima zahtijeva stalno praćenje i pravodobnu reakciju. Na otvaranju manifestacije Ćapin je opisao kako je izgledala ovogodišnja sezona.

– Ljeto na izmaku za nas je u solarskoj industriji čudno. Još od sredine kolovoza čekamo kišu, tako da se sol još uvijek nalazi u bazenima. Na samo tri posto površine solane sol kristaliziramo starinskim metodama, dok ostatak naših kapaciteta služi za dobivanje salamure, koja prolazi završni proces obrade u našoj tvornici. Oko pet tisuća tona soli proizvede se u prosjeku svake godine. Radi se od ranog jutra, tijekom cijelog dana, po najvećim vrućinama, do prve kiše. Iako se sol stoljećima proizvodila na isti način, moderna znanost i tehnologija imaju utjecaja i na našu industriju, tako da zbog klimatskih promjena i sve češćih vremenskih neprilika moramo ulagati u proizvodne sustave. U sljedeće tri godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, imamo dva važna projekta, najavio je Ćapin.

Boljem predviđanju vremenskih prilika i učinkovitijoj proizvodnji namijenjen je projekt »Upravljanje rizicima i unaprjeđenje proizvodnje soli u Solani Pag«, vrijedan gotovo tri milijuna eura. Provodi se od veljače 2026. do veljače 2029. godine, uz partnerstvo Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i tvrtke GEKOM. Obuhvaća razvoj lokalnog prognostičkog sustava i istraživanje primjene mikroalgi kako bi se ubrzalo isparavanje, skratila faza kristalizacije i smanjili proizvodni rizici.

– U suradnji s PMF-om i Institutom Ruđer Bošković razvijamo meteorološku postaju za strojno učenje i predviđanje vremena, dok u drugom smjeru idemo prema upravljanju i praćenju flore i faune solane. U bazenima, koji su sada crvenoružičaste boje, prisutnost alge bogate beta-karotenom pomaže nam u bržem isparavanju vode. Zato smo prvu sol dobili već u svibnju. Prije 40 godina prva bi se dobila početkom srpnja. Sloj soli u bazenima sada je debeo oko deset centimetara. Uvjeti na terenu stubokom su se promijenili te im se moramo prilagoditi, zaključio je Ćapin.

Marljive ruke

Koliko je uz suvremenu tehnologiju važno i iskustvo stečeno svakodnevnim radom, dobro zna Miljenko Dragoslavić, koji je već 18 godina poslovođa vodarima. Oni se brinu o bazenima i salamuri, a najviše posla imaju upravo tijekom ljeta, kada su uvjeti za proizvodnju najpovoljniji, a rad na otvorenom najzahtjevniji.

– Nas 12 nastavljamo 500-godišnju tradiciju uzgoja soli. Radi se cijeli dan, pogotovo ljeti, kada je najvažnije održavati stabilne uvjete u bazenima kako bi se mogli odvijati svi procesi nastanka salamure, kazao nam je Dragoslavić.

Njihovo znanje posjetitelji upoznaju uz razgovor i rad u poljima, a povijest paškog solarstva mogu istražiti i u Stalnoj izložbi solarstva u Magazinu. Ondje se tijekom rujna održava i dio programa kojim je sol povezana s drugim otočnim proizvodima, umjetnošću i znanošću.

Prvi tjedan manifestacije donio je radionicu »Salt & Craft: Sunčana More«, sajam »Najboje od Paga« na Staroj rivi – Porti Salina te KoncArt Ane Paške u Prvom magazinu soli. Na sajmu su se predstavili lokalni proizvođači, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrtnici, uz nastup klape Galijota, dok je Ane Paška tjedan zaključila autorskim glazbeno-scenskim nastupom.

Program je 10. rujna nastavljen radionicom Željke Crljenko Mihlin iz ciklusa Salt & Craft, a dan poslije bio je posvećen otočnim okusima i tradiciji. Uz program »Žene žgribaju«, održani su Večer soli, sira, vina, likera i dobre glazbe te pričaonica »Legenda o paškom siru«.

Bogat program

Ovoga tjedna naglasak je na sportu i boravku na otvorenom. Program trećeg tematskog vikenda obuhvaća biciklističku turu oko Solane i radionicu Nikol Jakopic Donadić, za što je bio rezerviran četvrtak, 17. rujna, te znanstvene i rekreativne sadržaje koji slijede danas i sutra.

Danas, 18. rujna, u 18 sati u Magazinu će izv. prof. dr. sc. Petar Žutinić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati predavanje o upravljanju rizicima i unaprjeđenju proizvodnje soli u Solani Pag, u sklopu programa »Salt & Science«. Za isti je termin najavljena promenada Veslačkog kluba, dok u 18.30 ispred Magazina slijede vježbe »Salt & Stretch with Kissa«. Sutra, 19. rujna, na rasporedu je »Salt & Walk: Solanski đir«, šetnja solanskim nasipom uz okupljanje kod svete Fumije u 10 sati.

Završni dio manifestacije ponovno će okupiti ljubitelje otočne gastronomije. U četvrtak, 24. rujna, na Staroj rivi od 18 sati održat će se Gastro Street Food, nakon kojeg slijedi koncert, dok je petak, 25. rujna, u Vali rezerviran za program »Mladi žgribaju«. Tijekom mjeseca posjetiteljima je dostupna i Stalna izložba solarstva u Magazinu.

Za goste koji Pag posjete u rujnu sve je to prilika da otok upoznaju kroz posao od kojega su živjele brojne njegove obitelji. Nekada se na poljima soli zarađivalo snažnim rukama i »škinom«, a danas se uz iskusne radnike u branju mogu okušati i oni koji alat prvi put uzimaju u ruke. Upravo se u tom susretu najlakše razumije zašto Pažani o svojoj soli govore s toliko ponosa.