Skrb o terminalnim pacijentima iziskuje više od same medicine

Starenje stanovništva, uz porast broja oboljelih od kroničnih i malignih oboljenja, budućnost urednog funkcioniranja zdravstvenog sustava stavlja pod veliki upitnik, jer dugotrajna skrb o često terminalno oboljelim pacijentima iziskuje puno više od medicinske znanosti. Uključuje se tu i duhovna te psihološka strana, koja se proteže dalje od samog pacijenta i obuhvaća cijelu njegovu obitelj, koja se također nosi s teretom teške dijagnoze.

Uoči skorog otvorenja hospicija u Babindubu, projekta Zadarske županije vrijednog dva milijuna eura, kojim će se skrb o najteže oboljelim pacijentima dignuti na najviši nivo, u Petrčanima su se okupili vodeći domaći stručnjaci u polju palijativne skrbi, te razgovarali o novim metodama skrbi za pacijente, pružanju duhovne i psihološke pomoći teško oboljelima i njihovim obiteljima.

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanim sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.

Holistički pristup

Glavna tema ovogodišnje konferencije bio je tako »Palijativni pristup«, a cilj stručnjaka u ovom polju je potaknuti razmjenu iskustava, promicanje stručne rasprave te daljnji razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj. U sklopu konferencije sudjelovali su istaknuti domaći i međunarodni predavači, a program je ponudio prostor za razmjenu iskustava, raspravu o aktualnim izazovima te razvoj mreže suradnje u području palijativne skrbi.

Vitomir Višić, voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika Psihijatrijske bolnice Ugljan tako je uime organizacijskog odbora kazao kako je svjetlo palijativne skrbi snažno zasjalo prije 12 godina, a Zadarska je županija u tim godinama napravila velike iskorake, dok je Anita Pavić Pintarić, prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zadru poručivši kako Sveučilište s ponosom stoji na čelu promicanja humanosti i znanosti u našoj zajednici, jer palijativna je skrb duboko humanističko načelo, a ne samo zdravstvena struka.

– Dajemo značajan doprinos zajednici obrazovanjem generacija stručnjaka, koji će holističkim pristupom pacijenta sagledavati kao cjelovitu osobu, ne se samo usredotočiti na njegovo fizičko zdravlje, već i dušu, te očuvanje digniteta.

Takav holistički, multidisciplinarni pristup s ponosom njegujemo u našoj akademskoj zajednici, te dajemo potporu ne samo razvoju palijativne skrbi, već i njezinoj svijetloj budućnosti u našem gradu, smatra Pavić Pintarić jer porastom broja kroničkih i terminalnih bolesti, te starenjem stanovništva, uz rast senzibiliteta, palijativna skrb treba postati stup moderne medicinske znanosti.

– Zajednica koja se s poštovanjem i suosjećanjem brine za najranjivije najsnažniji je dio društva, rezimirala je prorektorica.

Zadarski iskoraci

Psihijatrijska bolnica Ugljan, prva bolnica u Hrvatskoj koja je osnovala i ugovorila Odjel za liječenje palijativnih duševnih bolesnika slavi 70. obljetnicu rada, a u Domu zdravlja Zadarske županije se intenzivno razvija sustav izvanbolničke palijativne skrbi.

Opća bolnica Zadar napravila je velike iskorake u organizaciji palijativne skrbi, te se u Babindubu uskoro otvara hospicij, dok Sveučilište u Zadru priprema edukativne programe za palijativnu skrb.

To su samo neki od dobrih primjera, koji su još jednom potvrdili kako se izniman napor upravo na području naše regije ulaže u skrb o najtežim pacijentima.

– Najveći je izazov uvijek dostupnost takve skrbi, kao i osiguranje dovoljnog broja stručnjaka. Palijativna skrb u sebi sadrži komplementarne elemente više profesija, što znači da je visoka razina koordinacije potrebna dok se ne uspostavi potpuni sustav skrbi na svim razinama.

U našoj regiji tako imamo jedan mobilni tim, a u mreži javne zaštite tri koordinatora za palijativnu skrb. Ako budemo mogli naći još djelatnika za to područje još bismo ga proširili.

Isto tako, postoji i interes za zaposlenjem u našem novom hospiciju, koji bi uskoro trebao otvoriti vrata, naglasila je Franka Krajnović, zamjenica pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije, kazavši kako svako desetljeće u medicini krase veliki pomaci.

– Od ulaska sustava palijativne skrbi u zakonske odredbe i njezinog osiguranja u sustavu zdravstvene zaštite, nju se danas treba u potpunosti implementirati u sustav zdravstvene zaštite, okupljanjem svih stručnjaka pod jednim krovom.

To su i duhovnici i liječnici, psiholozi i farmaceuti, te svi drugi koji terminalnim pacijentima mogu osigurati dostojnu smrt, pojasnila je Krajnović istaknuvši kako našu regiju oduvijek karakterizira sustavan pristup organizaciji palijativne skrbi.

– Sve temeljimo na stručnoj i profesionalnoj osnovi. 15 je godina prošlo od naše prve edukacije, koja je već tada okupila duhovnike, psihologe i zdravstvene djelatnike. Ove ćemo godine i na primarnoj i sekundarnoj zaštiti napokon osigurati postelje, jer početak je to još bolje priče o palijativi u nas, dodala je Krajnović.

U strateškom okviru

Danica Kramarić iz Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, govoreći o važnosti palijative, naglasila je kako je taj oblik skrbi o najtežim pacijentima još od 2012. godine dio strateških politika ministarstva.

– U duhu razmišljanja o toj vrsti skrbi, u Plan razvoja zdravstva do 2027. godine i našeg Strateškog okvira za onkološke bolesnike, posebnu pozornost skrenuli smo upravo na palijativu.

Razmjena stručnih mišljenja sve je plodonosnija, te pripremamo strateški program za naredno razdoblje, s posebnom pozornošću na edukaciji i zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.

Planiramo i sredstva za nabavku opreme za palijativne timove, kupnju novih vozila i nabavu opreme za posudionice, najavila je Kramarić.

Palijativna je skrb posebno usmjerena na komunikaciju s pacijentom, članovima obitelji i drugim zdravstvenim djelatnicima, ne samo kako bi se za pacijenta pronašla najbolja metoda skrbi i liječenja, već i prilika da se kroz razgovore zaliječe teške emocije koje takve situacije prate.

Pater Valter Kotlar, voditelj Povjerenstva za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi uime Zadarske nadbiskupije rezimirao je pak kako skrb za najteže pacijente obuhvaća važan dio duhovnosti i vjere.

U ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu, njegova predsjednica Vlasta Vučevac, istaknula je kako Hrvatska što brže treba uhvatiti korak s drugim razvijenim europskim zemljama jer u implementaciji palijativne skrbi presporo napredujemo.

Autor: Nikolina Lucić