Škabrnjanima darovali njihova rodoslovlja i povijest mjesta

Mještani Općine Škabrnja odnedavno mogu obogatiti svoju kućnu biblioteku primjerkom knjige »Škabrnja – gaj, selo, župa, općina«, autora Slavka Ražova i Ante Milkovića. Općina Škabrnja osigurala je za svoje mještane 500 primjeraka knjige, a svi zainteresirani mogu besplatno preuzeti svoj primjerak, točnije, jedan primjerak po kućanstvu.

O knjizi smo razgovarali s jednim od autora, Slavkom Ražovom, koji nam je istaknuo kako su se prilikom pisanja knjige vodili mišlju i dokumentima o narodu i povijesti Općine, o kojoj imaju materijala za još makar dvije knjige.

»Skorup« povijesti

– Općina poklanja knjige svojim mještanima, da mogu malo pročitati o svom mjestu, da vide o povijesti Škabrnje. Tu je oko 800 stranica povijesti Škabrnje. Budući da sam radio u arhivu skupljao sam svu tu dokumentaciju koja govori o Škabrnji, želio sam da se probudi svijest o Škabrnjanima, da su to izuzetno vrijedni ljudi. Mogu reći da se malo koje mjesto može podičiti time. Škabrnjanima je geslo »nema kruha bez motike«. Oni su se uhvatili motike, stočarstva i slično pa su izuzetno napredovali kroz povijest. Politika ih nije toliko zanimala, ali kako se kaže »ako se ne bavim ja politikom, politika se bavi sa mnom«, kazao je Ražov ispričavši nam priču iz 1945. godine kad su za potrebe JNA odnijeli iz Škabrnje oko 90 do 100 domaćih životinja.

Slavko Ražov je dugi niz godina bio zaposlenik Državnog arhiva, gdje je bio u doticaju s arhivskom građom svog mjesta, a koju je marljivo bilježio. Materijale koji je skupio, odlučio je pretočiti u knjigu, a u tom procesu mu se pridružio i Ante Milković, koji je i sam autor knjige »Naša Škabrnja«.

– Skupljao sam to sve, sve dokumente o razvijenoj poljoprivredi i vinogradarstvu u našem mjestu. Sve je to radilo, a sad kako je danas, to je Bože sačuvaj. Skupljao sam dokumentaciju i pisao, o izgradnji i rušenju župne crkve, o školama i školstvu u Škabrnji. Ova knjiga je smo dio onog što sam ja sakupio. Ante Milković i ja smo zajedno pisali, a tamo smo prikazali i rodoslovlja svih Škabrnjana. Od Babića do Žilića, svi su tu. Tako da se zna odakle su Škabrnjani, odakle su dolazili u naše mjesto, a ovo je veliko mjesto znate. U ovoj knjizi nismo spominjali ni Prvi ni Drugi svjetski rat, a imao sam sve podatke o tome kako je bilo, što se dešavalo. Ostavili smo to za buduća pokoljenja. Takoreći, ova knjiga je samo »skorup« bogate povijesti našeg sela, kazao je Ražov dodavši kako su svećenici imali velik utjecaj na njihovo mjesto.

Zapisi pod zemljim

– Neki od svećenika koji su bili bitni su don Mate Nekić, koji je bio polovicom 19. stoljeća tu i preporodio Škabrnju. Zatim, don Mate Dražić koji je bio 35 godina župnik. To je bio entuzijast koji je pisao anagrafe o Škabrnji, koji je sve opisao. Tu je bio i don Zdenko Dundović, koji je predvidio da bi se tijekom rata mogli svi ti zapisi uništiti pa ih je sakrio u zemlju, gdje su bili skriveni pet godina. Kad je Škabrnja oslobođena, našli smo ih i očistili od zemlje, poslali u Zagreb kako bi ih restaurirali i u konačnici rekonstruirali. To smo u konačnici dali Nadbiskupiji, a mi smo skupili potrebne podatke za našu knjigu. Hvala Bogu da se don Zdenko tako snašao, da ih je sakrio kako bismo ih mogli objaviti pučanstvu. Ljudi u ovom rodoslovlju mogu vidjeti odakle dolaze, tko su im bili djedovi, pradjedovi, šukundjedovi. A o povijesti Škabrnje bih vam mogao pričati danima i ne bih vam sve rekao, uz smijeh govori Ražov.

Ražov nesumnjivo posjeduje veliko znanje i dokumentaciju koja to potvrđuje, što su mještani i prepoznali. Načelnik Općine Škabrnja, Ivan Škara, nam je potvrdio kako je interes mještana velik te kako se mnogi raduju knjizi koja govori o njihovim korijenima.

– Mještani dolaze po svoje primjerke knjige u velikom broju. Od tiskanih 500 primjeraka, već je otišlo oko 400. Ono što je privuklo tolik broj ljudi je činjenica da u njoj mogu naći rodoslovlja svojih obitelji, što je jako bitno u današnje vrijeme kad poznajemo sve manje i manje svoje daljnje rodbine, kazao je Škara.

Knjiga će se dijeliti do isteka zaliha, u prostorijama Općine svakim radnim danom od 7 do 15 sati.