SDSS posjetio vrelo rijeke Une: "Očito je da se ovdje događaju radovi mimo zakona"

Alarmantna situacija u kojoj se zbog radova na maloj hidroelektrani na vrelu rijeke Une nalaze mještani Suvaje i drugih malih sela uz bosanskohercegovačku granicu došla je do SDSS – a čiji su predstavnici bili na terenu, upoznali se sa situacijom i mukom kroz koju lokalno stanovništvo prolazi otkad su radovi započeli.

Saborska zastupnica srpske nacionalne manjine Anja Šimpraga tako je na terenu iz prve ruke vidjela što devastacija vrela čini ne samo prirodi, već i stanovništvu koje tom biseru prirode gravitira.

– Očito je kako je, nažalost, ovakva devastacija zaštićene prirode moguća. Svjedočimo tomu mi ovdje na terenu, a građani ovog područja već danima. Na gradilištu je do malo prije našeg dolaska bio i bagerista koji je radio, no on je netragom nestao kada smo se mi i televizijske kamere pojavili.

Očito je da se dešavaju radovi mimo zakona i zato smo mi u ime zastupnika SDSS – a tu da razgovaramo s mještanima i pokušamo barem malo razjasniti situaciju. Zajedno s udrugom “Una” i zamjenikom općine Gračac već danima razgovaramo s mještanima i inzistiramo da nadzor čim prije bude obavljen.

Uništavanje bisera

Institucije su već bile na terenu, a nadamo se da ćemo prve rezultate nalaza vidjeti već do kraja tjedna, naglasila je Šimpraga, poručivši kako je na vrelu Une važno saznati tko je pogriješio u procesu izdavanja dozvole za gradnju male hidroelektrane.

– Nadamo se kako će ishod ove ekološke katastrofe biti na strani zakona i mještana koji uz Unu i od nje žive. Očekujemo da su nadležna tijela obavila svoj posao i da će ga i nastaviti raditi sve dok sve ovaj slučaj ne razriješi.

Zato smo i na ovaj način odlučili javnost još jednom upozoriti na ovu katastrofu, te još jednom pitati da li je građevinska dozvola za ovaj zahvat izdana sukladno zakonu. Posvjedočili smo da mlinice, koja je trebala proći rekonstrukciju, više nema.

U skladu s tim, u narednim danima očekujemo reakciju institucija, najviše zbog mještana, koji u ovom kraju cijele živote žive uz Unu. Nju treba zaštititi, naročito jer je ona u BiH nacionalni park, istaknula je Šimpraga, dodavši kako se rijeka Una u cijelom svom vodotoku treba štititi.

– Već smo nekoliko puta iz saborski klupa upozoravali upravo na tu problematiku. Vjerujemo da je upravo ovo način koji će napokon dovesti do toga da se Una napokon zaštiti sukladno njezinu blagu i bogatstvu prirode.

Vjerujemo i da je došlo do promjena u samom njenom toku i kvaliteti, što izravno negativno ne utječe samo na okolno stanovništvo, već i mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Golim se okom vidi kako su radovi uzeli maha i uništili ovaj skroviti biser prirode, rezimirala je Šimpraga.

Zaštita Une u Hrvatskoj

Tanja Rastović iz udruge “Una” je pak kazala kako su zaprepašteni ovakvom devastacijom Une. Udruga je, naglašava, od samog svog začetka naslonjena na rijeku.

– Sve smo svoje aktivnosti i projekte usmjerili ka promociji i zaštiti ovog bisera prirode. 2013. godine ušao je u ekološku mrežu “Natura 2000”, najveći europski pojas zaštićene prirode. To se odnosi i na samu rijeku, okoliš oko nje i brojne životinje koje rijeci gravitiraju.

Tok same rijeke može se dovesti u pitanja, a sam izvor dubok 295 metara, koliko je istraženo skriva brojne tajne koje tek treba otkriti. Upravo se zato ova devastacija mora zaustaviti. Mi smo kao udruga sudjelovali na brojnim prekograničnim projektima sa institucijama u zadarskoj regiji.

Sada smo šokirani razvojem događanja na terenu, kazala je Rastović, zaključivši kako su peti srpnja bili na izvoru, kada radovi nisu započeli, da bi već osmi srpnja bageri uništili krhki krajolik rijeke Une.

– Ovo je od 1968. godine hidrološki spomenik prirode. Mi smo reagirali čim smo čuli za ovu devastaciju, kako zbog samih naših napora u očuvanju rijeke Une, tako i nemile situacije u kojoj se zbog prekida vodoopskrbe našlo lokalno stanovništvo, dodala je Rastović.