Šantekovi kipovi i slike inspirirani glagoljicom

U Interpretacijskom centru pomorske baštine u Tkonu otvorena je izložba »Inspiracija -glagoljica« kipara i slikara Dragutina Šanteka. Brojne posjetitelje izložbe pozdravila je Jelena Ugrinić direktorica tkonskog TZO-a koja je ujedno bila moderator toga međunarodnog okupljanja. Naime, bilo je tu posjetitelja iz Hrvatske, Slovenije i Austrije te veliki broj gradišćanskih Hrvata.

Samostan na Ćokovcu

– Drago mi je da se umjetnički prikaz glagoljice kroz slike i kipove izlaže upravo u Tkonu mjestu koje od 15. stoljeća čuva i njeguje glagoljicu. Ove slike i kipovi govore priču o protežnosti i važnosti toga pisma u hrvatskoj i europskoj kulturnoj povijesti, izjavila je Jelena Ugrinić te dodala kako je izložba organizirana pod pokroviteljstvom Općine i TZO-a. Svečano otvorenje izložbe uveličali su Pučki pivači župne crkve sv.Tome Apostola iz Tkona koji su izveli glagoljaško pjevanje.

Uvodnu riječ o važnosti glagoljice i njenom značenju za povijest Hrvata, kao i za povijest Tkona, održala je Ljiljana Troskot, članica Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba. Kroz nekoliko odabranih primjera pokazala je kako je glagoljica čuvala hrvatski jezik, a također i granice Hrvatske tijekom dugih stoljeća.

– Tkon je očuvao i izvorno glagoljaško pjevanje, koje se i danas često izvodi. Posebnu važnost imaju benediktinci glagoljaši u obližnjem Samostanu sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu. Benediktinci koji su glagoljaši postoje samo u Hrvatskoj, istaknula je Troskot dodavši kako je Ćokovac jedini aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato glagoljaško središte.

Slike i kipovi

Izložbi »Inspiracija – glagoljica« nazočili su brojni mještani i turisti, a dolaskom su izložbu podržali i fra Jozo Milanović iz benediktinskog Samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcuj, Draženko Samardžić ravnatelj biogradskog Zavičajnog muzeja te Darko Žubrinić, predsjednik Društva prijatelja glagoljice.

Autor slika i kipova Dragutin Šantek istaknuo je kako se još kao student počeo baviti s glagoljicom.

– Slike sam radio tehnikom tempera, temperno vezivo koje sam miješao sa zemljom i s time sam slikao, a kipove sam za sada izradio iz gipsa. Neke sam morao lijevati jer su jako senzibilni i lomljivi. Svi su predviđeni najviše za broncu. Često se igram sa bojom bronce. U svojoj skulpturi sklon sam kombinatorici raznovrsnih elemenata. Prvi put izlažem u Tkonu i zahvalan sam za tu mogućnost. Slike i kipove glagoljice izlagao sam i u Galeriji Klovićevi dvori, kazao je Šantek.