RIJEŠENA EKO BOMBA! Crno brdo u Biljanima Donjim više ne postoji: 'Time je potvrđeno...'

Golemo brdo otpadne troske u zaseoku Škorići u Biljanima Donjim, poznatije kao Crno brdo, više ne postoji, nakon što se ovaj otpad tamo počeo dovoziti prije gotovo punih 16 godina. Radnici tvrtke Kemokop, koja je na javnom natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobila posao sanacije ovog nezakonitog odlagališta otpadne troske i njene oporabe, su gotovo četiri mjeseca prije roka završili odvoz materijala, a prema ugovoru ostalo im je još obnoviti pristupni put do te lokacije.

Nova vrijednost

– Fond za zaštitu okoliša uspješno je završio sanaciju lokacije u Biljanima Donjim na kojoj se godinama nalazila silikomanganska otpadna troska. U sklopu sanacije uklonjeno je i oporabljeno oko 124.000 tona silikomanganske troske i to prije ugovorenog roka. Do kraja kolovoza bit će završena i sanacija pristupne ceste, čime će svi radovi na lokaciji biti u cijelosti privedeni kraju. Završetkom sanacije prestaje i obveza Republike Hrvatske za plaćanje novčane kazne određene presudom Suda Europske unije, navodi Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda u odgovoru na naš upit. Projekt vrijedan 17,5 milijuna eura proveden je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije te uz potporu Vlade RH.

– Crno brdo je godinama bilo simbol okolišnog problema koji se činio gotovo nerješivim. Danas možemo reći da ga više nema. Posebno je važno što trosku nismo, kako su neki u početku tvrdili, samo premjestili na neku drugu lokaciju. Oporabljena je i dobila je novu vrijednost kao građevinski materijal, što je konkretan primjer kružnog gospodarstva u praksi. Ovaj projekt pokazuje da se i najzahtjevnije sanacije, unatoč brojnim izazovima, mogu uspješno privesti kraju, ističe direktor Fonda Luka Balen.

Tvrtka Kemokop iz Dugog Sela je ovu otpadnu trosku zaprimala u svom postrojenju u Sisku gdje ju je oporabljala postupkom oznake R5, recikliranja ili ponovnog korištenja anorganskih materijala. Nakon obrade troske u njihovu uređaju izdvojene su frakcije koje se mogu koristiti kao sirovina u građevinskoj industriji, odnosno za izradu građevinskih materijala. Ovakvo rješenje ima cijeli niz ekoloških prednosti, smanjenje količine otpada koji treba zbrinuti, ušteda prirodnih resursa korištenjem troske kao sirovine te znatno manji ugljični otisak u odnosu na klasično zbrinjavanje. Tako je materijal koji je godinama predstavljao okolišni problem postao koristan resurs.

U istražnom zatvoru

– Projekt je tijekom provedbe pratio i dio nepovjerenja javnosti, osobito vezano uz transport i oporabu troske u Sisku. Svi postupci provedeni su u kontroliranim uvjetima i pod stručnim nadzorom. Time je potvrđeno da se problem iz Biljana Donjih nije preselio na drugu lokaciju, već je troska odgovarajućim postupkom oporabljena. Završetkom radova mijenja se i slika samih Biljana Donjih. Crna površina koja je godinama dominirala krajolikom potpuno je uklonjena, a očišćeni prostor više ne predstavlja opterećenje za lokalnu zajednicu, napominje glasnogovornica Fonda.

I dok je već završavao odvoz otpadne troske iz Biljana Donjih zbog sumnje na počinjenje posve drugog kaznenog djela uhićen je vlasnik zemljišta Vladimir Ćupić, koji ga je prije tih 16-ak godina iznajmio u međuvremenu propaloj tvrtki iz Zagreba da taj otpadni materijal dovozi iz Šibenika iz bivše Tvornice elektroda i ferolegura. Sa sumještaninom iz Biljana Donjih Danijelom Stegnjajićem i još jednim hrvatskim državljaninom, Jovanom Miovićem te državljankom Poljske Aleksandrom Sarom Cichocka osumnjičen je da su podmetnuli deset požara na zadarskom području. Kazneno su prijavljeni zbog sumnje da su počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, a istražni sudac Županijskog suda u Zadru odredio im je istražni zatvor u trajanju do mjesec dana.

Prezren od susjeda

Vladimir Ćupić je tek prošle godine u medijima otkrio kako je došlo od odlaganja otpadne troske na njegovo zemljište. Javila mu se tada jedna osoba koja mu se predstavila kao agent za nekretnine i s kojom se dogovorio da joj iznajmi dio svog zemljišta, dakako, uz naknadu. Vlado, tada tek sezonski zaposlen, na to je pristao. Pomislio je zašto da zemlja u tom kršu stoji nekorištena, i tako ne služi ničemu. Ćupić kaže da je potpisao nekakav ugovor, ali bez ovjere kod javnog bilježnika. Ubrzo je za sklapanje tog posla zaprimio porezno rješenje, a nakon što je sve platio našao se u minusu.

No zbog dovoza otpadne troske Vlado je od ostatka sela ubrzo prezren. Nitko s njim četiri ili pet godina nije htio razgovarati, a što se promijenilo tek kad su shvatili da je nasamaren i prevaren.

– Nitko me nije htio u kuću primiti. Doživio sam da mi dojučerašnji susjedi kod kojih sam prije toga bio inventar, pred nosom zaključavaju vrata. Rekli su i da sam najveće zlo u selo donio, kazao je Ćupić.

Druge zahtjevne lokacije

Sanacija Crnog brda, koju vodi Fond, dio je šireg procesa rješavanja lokacija opterećenih nepropisno odloženim otpadom. Fond trenutačno provodi postupke za dvije faze sanacije otpada u Gospiću te priprema nabavu za treću fazu, dok se kraju privode i postupci nabave za sanacije u Poznanovcu na području Bedekovčine i u Samoboru.

– Crno brdo je završena priča, ali naš posao time ne završava. Pred nama su druge zahtjevne lokacije i cilj nam je isti, probleme koji su se godinama gomilali rješavati sustavno, stručno i u suradnji sa svim nadležnim institucijama. Građani s pravom očekuju konkretne rezultate, a sanacija Crnog brda pokazuje da ih možemo ostvariti, zaključuje direktor Fonda Balen.