RAFIOLI POSTALI KULTURNO DOBRO Paški samostan sv. Margarite jedan je od nositelja tradicijskog umijeća

Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.

Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.

Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.

 
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.

Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.

Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.

Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.