PROFESORICA ČUKA: Primjetan je trend iseljavanja s otoka, dok se pritisak novogradnje povećava

U okviru istraživačkog projekta »Coastal Conexus« u zgradi SEP-a (Stara tehnička) je održan niz predavanja za studente i javnost usmjerenih na istraživanje, očuvanje i promicanje bogatstva naših obalnih područja. Tako su se na predavanjima mogle čuti različite teme, od demografskih trendova, održivog turizma, revitalizacije neiskorištenih prostora do puta održivog turizma.

Podjela otoka

Pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Anica Čuka, održala je predavanje na engleskom jeziku na temu »Tourism development on Zadar Islands and its spatial impact« ili u prijevodu »Razvoj turizma na zadarskim otocima i njegov prostorni utjecaj«.

Zadarski arhipelag ima osamnaest naseljenih otoka koji zajedno zauzimaju površinu od 658.22 četvornih kilometra. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, ukupna populacija tih otoka je 23.441 stanovnik. Također je istaknula da u Hrvatskoj postoji pedeset naseljenih otoka, od kojih je čak pet povezano mostovima s kopnom, a dva od njih su Pag i Vir.

– Hrvatski otoci su grupirani u pet velikih otočnih skupina prema njihovoj povezanosti s glavnim obalnim središtima. Međutim, njihova administrativna podjela je znatno složenija od toga, što nerijetko ima značajan utjecaj na društvo, ekonomiju i potencijalno ometa strategije razvoja, posebno ako su otoci podijeljeni na više administrativnih jedinica. Na primjer, Dugi otok i Vir imaju jedinstvenu administraciju, dok Pašman ima dvije, a Ugljan tri. Pag je specifičan jer je podijeljen između Zadarske i Ličko-senjske županije, ali općenito, najveći utjecaj na njega ima Zadar kao urbano središte, kazala je Čuka.

Anica Čuka, Foto: Arif Sitnica

Fokus na održivosti

Osim problema povezanih s različitom administrativnom podjelom zadarskih otoka, Čuka je istaknula i nekoliko ključnih procesa koji se odvijaju na tim otocima.

– Naime, iako svaki otok ima svoju jedinstvenu priču, svi se suočavaju s procesom starenja stanovništva, depopulacijom i usporenim gospodarstvom. Osim toga, vidljiv je trend napuštanja agrarnih područja i porasta izgradnje apartmana u svrhu turizma. Posebno izražena je nekontrolirana gradnja na otocima koji su povezani mostovima s kopnom, poput Vira ili Paga, kako objašnjava profesorica Čuka, naglašavajući pritom da se turizam na otocima uglavnom oslanja na njihove prirodne ljepote, mediteransku klimu i kulturno bogatstvo.

S obzirom na visoku osjetljivost otoka na okolišne, ekonomske i društvene čimbenike, posebice manjih otoka, naglašena je potreba za održivim razvojem.

– Stručnjaci već trideset godina istražuju održivi razvoj otoka, ističući tri ključna aspekta održivosti, a to su okolišni, što uključuje prilagodbu na klimatske promjene, te društvenu i ekonomsku održivost. S obzirom na ograničene resurse otoka te na činjenicu da se većina aktivnosti na otocima odvija uz obalu, postoji pritisak na obalnu infrastrukturu i okoliš, što izaziva pitanje održivosti samog turizma. Međutim, postavlja se pitanje je li održiv turizam ostvariva budući da lokalni dionici često gledaju isključivo profit, što zasigurno dodatno komplicira situaciju, navodi profesorica Čuka.

Govoreći o tome, istaknula je broj turista, sezonalnost i pritisak na infrastrukturu kao ključne indikatore koji utječu na pitanje održivosti turizma. Uz to, kako kaže, postoje i indirektni indikatori, poput promjena u populaciji ili dobnoj strukturi stanovništva, pitanje upotrebe obnovljivih izvora energije i slično.

– Zadarski otoci su tijekom 2019. godine, pa čak i tijekom pandemije, privukli milijunske posjete, što predstavlja značajno opterećenje za populaciju od oko 25 tisuća stanovnika. Uz to, primjetan je trend uslijed kojeg sve manje ljudi živi na tim otocima, dok se pritisak novogradnje i na infrastrukturu povećava, pogotovo uz sezonalnost. Primjerice, otok Vir predstavlja primjer ekstremno izgrađenog otoka u odnosu na ostale otoke, dok drugi otoci nisu toliko pogođeni, poput Ista koji se širi, ali kontrolirano, a slično je i na Dugom otoku, istaknula je  profesorica Čuka te dodala kako je ključno staviti pod kontrolu gradnju radi održivosti otoka jer broj turista ovisi o dostupnosti apartmana.

Gabrijela Vidić

Ljeti puni, zimi prazni

– Osim toga, sezonalnost uzrokuje prenapučenost otoka tijekom ljetnih mjeseci, dok su zimi gotovo prazni. Infrastruktura, posebice, prometne gužve na otocima s mostovima, također predstavljaju problem, kao i problemi s otpadom koji ugrožava okoliš. Istraživanja morskog otpada na otoku Pašmanu ukazuju na činjenicu da 46,1 % otpada nastaje ribarenjem, dok 30,6 % dolazi od nautičkog turizma. Dodatni izazovi uključuju nedostatak pristupa vodoopskrbi na otocima, gdje stanovnici često ovise o kišnici ili moraju naručivati vodu s kopna. Također, električna mreža na nekim otocima nije adekvatna što dodatno komplicira situaciju, objašnjava Čuka.

Kako kaže, od 1971. godine, broj stanovnika na otocima smanjio se s 30.936 na 23.441 do 2021. godine, dok se broj građevina povećao s 9.081 na 4.2698.

– Pozitivne strane ekonomske i društvene održivosti uključuju stvaranje radnih mjesta, izgradnju nove infrastrukture, poboljšanu povezanost s kopnom te imigraciju. Međutim, postoje i negativne strane, kao što su sezonski karakter poslova, brza zarada koja može utjecati na lokalnu zajednicu, porast troškova života, emigracija te nedostatak radne snage u drugim sektorima s obzirom na to da je naglasak stavljen na uslužni sektor, istaknula je Čuka.

Nakon toga, profesori s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, doc. dr. sc. Tomislav Klarin, doc. dr. sc. Gabrijela Vidić i asistent Borna Buljan, održali su predavanje na temu »Path to sustainable tourism: Case of the city of Zadar« ili »Put prema održivom turizmu: primjer grada Zadra«.