PP VRANSKO JEZERO Za zapornicu i Prosiku gotovo 2 milijuna eura

Tvrtka Hrvatske vode izabrala je izvođača radova na izgradnji zapornice i uređenju kanala Prosika u Parku prirode Vransko jezero. Ponuda tvrtke Jet-Set d.o.o. iz Vrbanje u iznosu od 1.961.545.65 eura ocijenjena je ekonomski najpovoljnijom. Kanal Prosika svojedobno je probijen kako bi se onemogućilo poplavljivanje poljoprivrednih površina, a u međuvremenu se ugradnja zapornice nametnula kao potreba zbog sve veće ugroze jezera od prodora mora odnosno zaslanjivanja. Procijenjena vrijednost radova iznosila je 2.125.000 eura.

Kanal Prosika izgrađen je oko 1770. godine na Vranskom jezeru, najvećem slatkovodnom jezeru u Hrvatskoj, kao prvi planirani hidrotehnički zahvat. Kanal je prvotno nosio naziv »kanal Tatinje« te je bio izveden u širini od četiri metra i duljini od oko 800 m, prokopan je kroz vodopropusni vapnenački greben koji dijeli ovu kriptodepresiju od Jadranskog mora.

Park prirode Vransko jezero, kanal Prosika/Foto: UDRUGA MODRAVE

Širenje kanala

Kanal Prosika, koji se u cijelosti nalazi u Šibensko-kninskoj županiji, je krajem 19. stoljeća produbljivan, a u 20. stoljeću, u periodu od 1948. do 1953. godine, proširen je od četiri na osam metara. Na kanalu je prema projektu Hrvatskih voda 2009. godine, na morskoj strani kanala, uzvodno od mosta na staroj magistrali, izveden betonski prag.

Imajući u vidu gospodarsku važnost smanjivanja visokih vodostaja Vranskog jezera u svrhu osiguravanja funkcionalnosti sustava obrane od poplava, te istovremeno važnost održavanja ekosustava Vranskog jezera, već sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pokrenuto je razmatranje tehničkih mogućnosti i rješenja kojima bi se smanjio utjecaj zaslanjivanja jezera, a istovremeno održao funkcionalan sustav obrane od poplava. Godine 2012. godine je u sušnom periodu vodostaj jezera bio rekordno nizak s posljedičnim zaslanjivanjem jezera i velikim štetnim utjecajem na floru i faunu.

– Zbog toliko niskog vodostaja se tada dogodilo da su kroz kanal Prosika prilikom velikih plima zabilježeni dotoci mora u jezero što je, dakako, negativno djelovalo na samo stanje sa zaslanjenošću u jezeru koja je bila tolika da se događao masovan pomor riba. To je praktično izazvalo ekološku katastrofu, kaže nam Šime Mršić, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero dodajući kako u tom jezeru općenito nije dobro stanje po nekim drugim pitanjima. Radi se o dolazu nutrijenata s vodotokovima iz sliva ponajviše Ravnih kotara, ali i zbog stanja koje uzrokuju pojedine riblje vrste koje nisu autohtone u ovom jezeru, pa će se, kako najavljuje, morati nešto napraviti i po tom pitanju.

FOTO: PP VRANSKO JEZERO

Uzimajući u obzir navedeni događaj kao i negativan trend klimatskih promjena koji se očituje kroz povećanje ekstrema kišnih i sušnih perioda te povećanje razina mora, ukazala se potreba za iznalaženjem rješenja koje bi spriječilo ili barem ublažilo navedene negativne utjecaje.

Rizik od poplava

Sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, planirani zahvat se nalazi na području koje je proglašeno područjem potencijalno značajnih rizika od poplava, a prema karti opasnosti od poplava planirani zahvat nalazi se na području vjerojatnosti od poplava gdje se za malu vjerojatnost procjenjuje dubina vode do 2,5 m. Nadalje se sukladno karti rizika za scenarij male vjerojatnosti od poplava vezano za lokaciju zahvata, očekuje naznačena ugroza ostalog poljoprivrednog tla.

Kod izrade idejnog rješenja planiranog zahvata uzeti su u obzir uvjeti zbog porasta razine mora koji su očekivani zbog klimatskih promjena.

Od ideje do djela

Razmatrana je i mogućnost izgradnje zapornice na kanalu, pa je tako izrađeno sveobuhvatno idejno rješenje »Analiza varijantnih rješenja za poboljšanja stanja vode u Vranskom jezeru i kanalu Prosika« koju je 2021. izradila tvrtka Hidromodeling iz Rijeke. Na temelju provedenih analiza utvrđeno je da je za poboljšanje stanja Vranskog jezera u smislu sprječavanja zaslanjenosti, najsvrsihodnije tehničko rješenje koje se odnosi na djelomično oblaganje kanala Prosike vodonepropusnim slojem i izgradnja zapornice čiji će režim rada biti takav da održava povoljne vodostaje u pogledu sprječavanja zaslanjivanja, a istovremeno ne ugrožava funkcionalnost melioracijskog sustava i sustava obrane od poplava.

– Vrlo nam je bitna izgradnja zapornice i izgradnja kanala Prosika iz razloga da se zaslanjenost smanji, ali i da se zapornicom pokuša vodostaj jezera održati što povoljnijim tijekom što duljeg perioda u godini, s obzirom na to da bez zapornice slatka voda iz jezera otiče u more. Jezero je, s obzirom na blizinu mora, povezano i drugim kanalima kroz vapnenački greben. Jezero funkcionira po principu spojenih posuda, ako je vodostaj jezera manji prodor mora je veći i obrnuto, napominje Mršić dodajući kako je ideja o samoj zapornici i uređenju kanala krenula je još 2003., a njihova javna ustanova se bori kako bi se riješio ovaj problem. Ova ideje će se sada provesti zahvaljujući Hrvatskim vodama i Ministarstvu zaštite okoliša, ističe ravnatelj Parka prirode.

Šime Mršić, ravnatelj PP-a Vransko jezero/Foto: Luka Jeličić

U kanalu Prosika će se, s obzirom na okršeno tlo u kojem je prokopan, obložiti bokovi u beton s utopljenim kamenom.

Za spas staništa

– Zapornica je izvedbe s čeličnim tablastim zatvaračem kojim se rukuje putem elektromotornog pogona i alternativno ručnim pogonom. Dimenzionirana je za brzu regulaciju voda unutar branjenog područja, odnosno kod visokih vanjskih voda omogućava upuštanje vode u branjeno područje tako da razlika vanjskih i unutrašnjih vodostaja ne pređe dva metra. Za vrijeme ispuštanja vode iz područja, omogućavaju brzu evakuaciju viška voda koja prati snižavanje razine voda izvan branjenog područja, navode u tvrtki Geokon iz Zagreba koja je izradila ovaj projekt. Predviđena je i izgradnja upravljačke kućice za smještaj upravljačke i elektro opreme čija će građevinska bruto površina iznositi 12,96 metara četvornih. Glavni projekt je izradio Berislav Rupčić, dipl.ing.građ., iz tvrtke Geokon. Projekt će se početi provoditi za mjesec dana, a ugovoreni rok je 12 mjeseci.

Provedbom ovog zahvala očekuje se izravan pozitivan utjecaja zahvata na biljni i životinjski svijet, posebice na staništa za slatkovodne i močvarne vrste koje ne toleriraju promjene slanosti. Kontinuirano zaslanjenje može dovesti do značajnog smanjenja populacija pojedinih slatkovodnih vrsta, a daljnjom degradacijom staništa i do izumiranja, dok navodnjavanje zaslanjenom vodom može dovesti do trajne nepogodnosti tla za obradu.