Osam kuća porušenih u Domovinskom ratu napokon ide u obnovu, donosimo detalje

Iako je od završetka Domovinskog rata prošla puna 31. godina još uvijek nisu završeni svi postupci oko obnove ratom stradalih građevina, kao i samo izvođenje radova na njihovoj obnovi. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provelo je nedavno javni natječaj i izabralo izvođače radova na obnovi 13 ratom oštećenih i uništenih kuća I. – IV. stupnja oštećenja u četiri dalmatinske županije, od čega se najviše, osam građevina, obnavlja u Zadarskoj županiji.

Četiri županije

Radi se o dvije građevine na području grada Zadra, po jedna na Sinjoretovu i na Brodarici, četiri građevine su na administrativnom području Grada Benkovca, po jedna u Islamu Grčkom, Donjim Biljanima, Donjem Karinu i u Lepurima, a po jedna građevina je u Biogradu i naselju Komazeci koje pripada gradu Obrovcu.

Natječaj je bio podijeljen u četiri grupe i to po županijama, a u svima od njih ekonomski najpovoljniju ponudu dala je tvrtka Diz-eko iz Zagreba. Za osam građevina na zadarskom području posao će izvesti za 810.137,95 eura. Za to ima rok od 180 dana.

Zanimljivo je kako je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za obnovu u ratu oštećenih stambenih jedinica istekao davnog 30. rujna 2004. godine, pa se može zaključiti kako su i ovi podnositelji zahtjeva to učinili do spomenutog roka, nakon čega se procedura oko izdavanja rješenja za obnovu iz nekog razloga zakomplicirala.

S obzirom na to da su većina spomenutih osam podnositelja zahtjeva iz Zadarske županije pripadnici srpske zajednice očitovanje o ovoj obnovi zatražili smo od Srpskog narodnog vijeća čiji nam je predsjednik Boris Milošević odgovorio kako se, u odnosu na obnovu spomenutih obiteljskih kuća »u njihovim dosadašnjim izvještajima i iskustvima u praćenju dinamike ratne obnove ponavljaju slični obrasci«.

Dugotrajan proces

– Postoje raniji zaostaci i sporije rješavanje predmeta, prisutni su sporovi oko vlasništva, nasljeđivanja i dokumentacije, budući da su mnogi vlasnici u međuvremenu umrli ili žive u inozemstvu, pa zahtjevi »miruju«. Postoje i poteškoće u pronalaženju izvođača za manje ili udaljenije lokacije, pa je nizak interes ponuditelja za manje vrijedne poslove. Bilo je i slučajeva ranijeg povlačenja zahtjeva ili je dokumentacija bila nepotpuna pa je zato postupak bio zaustavljen, napominje Milošević.

Dodao je kako, prema njihovim informacijama o dinamici rješavanja ovih predmeta, znaju da je na području Republike Hrvatske ostalo još pedesetak predmeta koji se nalaze u raznim fazama, ne radi se samo o građevinskoj obnovi, već i o isplati novčanih potpora.

Program obnove ratom stradalih područja ima za cilj obnovu materijalnih dobara oštećenih ili uništenih u ratu u RH, što znači da obnova nije bila jednokratan projekt nego dugotrajan proces koji se provodi kroz različite faze i programe. Iz dostupnih podataka vidi se da država i dalje vodi programe obnove ratom stradalih područja i da se postupci po zahtjevima još obrađuju, a zakonodavni i administrativni okvir za obnovu i dalje postoji.

Uz to, Ministarstvo i dalje objavljuje informacije o statusu obnove i posebne programe za stambeno zbrinjavanje i obnovu, što pokazuje da nisu sve zgrade i kuće završene ili administrativno zatvorene.

Kuća u Karinu

U okviru dokumenata o ovom projektu u Zadarskoj županiji objavljen je elaborat za obnovu kuće u Donjem Karinu koji je izradila jedna tvrtka. Za obnovu te kuće je priloženo i rješenje Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji iz siječnja 2012. kojim se poništava ranije rješenje ovog ureda iz 2004. U poništenom rješenju obnova je odbijena zbog nepotpune dokumentacije. U novom rješenju utvrđeno je kako vlasnica ove kuće ima pravo na njenu obnovu, prijavila je kako će u kući živjeti s još četiri člana obitelji. Rješenjem je određeno da ima pravo i na potporu za opremanje najnužnijim predmetima kućanstva.

Navodi se kako su ova stambena građevina i njene pripadajuće građevine pomoćne namjene znatno oštećene, izvedene su od neodgovarajućih vrsta materijala te su krajnje nepovoljnog tlocrtnog rasporeda za bilo kakav postupak sanacije. Krovna konstrukcija je uništena ili nije bila izvedena. Obloge zidnih i stropnih površina su oštećene ili uništene zbog dugotrajne izloženosti djelovanju atmosferilija, a na isti način su ocijenjene i podne obloge, kao i vanjska i unutrašnja stolarija i instalacije.

S obzirom na sve navedeno ocijenjeno je kako je potrebno dio postojećih građevina i ogradnog zida ukloniti te izgraditi novu kuću neto površine za šest članova obitelji, tako da bi njena ukupna površina iznosila 85 metara četvornih raspoređenih na dvije etaže.