Načelnik Općine Bibinje o agrosunčanoj elektrani: "Investicije uvijek trebaju biti u okviru zakona"

Želi li tvrtka Bio svijet d.o.o. iz Neviđana na otoku Pašmanu (koja na 47,22 hektara na području zvanom Sridnjak na brdu Sasavac iznad Bibinja provodi ekološku proizvodnju rogača) nastaviti sa svojim projektom da unutar istog nasada, na nešto manje od polovice te površine, oko 20 ha, izgradi agrosunčanu elektranu ASE Bibinje, mora provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Stoji to u Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ova odluka Ministarstva zaštite okoliša uspjeh je za Općinu Bibinje koja se protivi izgradnji agrosunčane elektrane ASE Bibinje, a osim njih isti stav zauzelo je i Ministarstvo poljoprivrede.

Zanimljivo je kako su preostala dva tijela koja su o tome trebala dati mišljenje, Ministarstvo zaštite okoliša i Zadarska županija, navela da se za izgradnju ove elektrane ne mora provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Podijeljena mišljenja

Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dostavila je mišljenje u kojem je ocijenjeno kako se planiranom izgradnjom ove elektrane poljoprivredno zemljište kao ograničen resurs namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji gubi zbog postavljanja stupova, odnosno izgradnje temelja, čime će se dio zemljišta trajno oštetiti i degradirati te se očekuje značajan negativan utjecaj na poljoprivredno zemljište.

Nasad rogača iznad groblja Sasavac u Bibinjama

– Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se solarne elektrane ne smiju postavljati na osobito vrijednim obradivim (P1) i vrijednim obradivim (P2) površinama te da je postavljanje agrosolarnih elektrana na P1 i P2 površinama protuzakonito, upozorava Ministarstvo poljoprivrede.

U dostavljenom mišljenju Općina Bibinje ističe kako planirani zahvat nije u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju te da za njega nije utvrđena usklađenost planiranog zahvata s Prostornim planom Zadarske županije kojim je određeno da solarne elektrane nije dozvoljeno graditi na P1 i P2 zemljištu, kao površinama pod višegodišnjim nasadima koji su dio tradicijskog identiteta agrikulturnog krajolika te da solarne elektrane koje se planiraju na otocima i u priobalnom dijelu ne smiju biti vidljive s obalnog pojasa i s mora. Navode i kako se izgradnjom planiranog zahvata može očekivati značajan negativan utjecaj na krajobraz puno šireg obuhvata, odnosno na područje cjelokupnog Zadarskog kanala i utjecaj od erozije tla uslijed pojave bujica.

Degradacija zemljišta

– Bibinje je uvijek za nove investicije, dokaz tome je i naša Poslovna zona Lonići, no investicije uvijek trebaju biti u okviru zakonskih propisa. Podsjetit ću kako je Općina Bibinje među prvima u našoj županiji u svom prostornom planu predvidjela ulaganja u solarne elektrane. Rezultat je vidljiv, pa tako imamo već gotovo završenu solarnu elektranu na području Gromica, kaže Šime Sekula, načelnik Općine Bibinje, dodajući kako investicije kao agrosunčana elektrana ASE Bibinje, koje su protivne ne samo njihovu prostornom planu, već i onom višeg reda, županijskom, smatraju neprihvatljivima.

Šime Sekula, načelnik Bibinja/Foto: Luka Jeličić

– Sve smo to obrazložili u našem odgovoru Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, a s nama se složilo i Ministarstvo poljoprivrede. Podržavamo izgradnju solarne elektrane u Bibinjama, ali na mjestu na kojem Bibinjci to kažu i žele, odlučan je načelnik Sekula.

U Rješenju Ministarstva zaštite okoliša u razlozima zbog kojih je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš ASE Bibinje mahom se ponavljaju primjedbe koje su naveli Ministarstvo poljoprivrede i Općina Bibinje.

– Zbog postavljanja stupova, odnosno izgradnje temelja dio poljoprivrednog zemljišta trajno će se oštetiti i degradirati. S obzirom na to da u postupku ocjene o potrebi procjene predmetnog zahvata na okoliš nisu sagledani svi mogući kumulativni utjecaji planiranog zahvata na okoliš…, za navedeni zahvat u prostoru potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša.

Dobili državni poticaj

Bio svijet na oko 47,22 ha trenutačno ima voćnjak, posađeno je 4.300 stabala rogača i obavlja se njegova ekološka proizvodnja. Ovo zemljište uzeli su u 18-godišnju koncesiju od njegova vlasnika, Samostana benediktinki svete Marije u Zadru, nakon čega su projekt sadnje rogača aplicirali za sredstva iz fonda Programa ruralnog razvoja koje im je Rješenjem odobrilo te potom i isplatilo 1.102.711,11 eura za podizanje nasada i kupnju mehanizacije.

Tehnologija proizvodnje rogača omogućava postavljanje agrosunčane elektrane u međuredni prostor između sadnica rogača koji je do sada bio slabo iskorišten. Prilikom planiranja postavljanja agrosunčane elektrane nužno je predvidjeti da se svi agrotehnički zahvati, kao što su gnojidba, rezidba, zaštita od štetnika, berba i ostalo, mogu odvijati neometano i da nema međusobno negativnog utjecaja.