Ministar Erlić u Salima predstavio plan Vlade: 'Otočni liječnici bit će bolje plaćeni nego oni na kopnu'

Upotrebom nove ekološke tehnologije zbrinjavanja otpadnih voda Dugi otok i Zverinac trebali bi postati pionirima ekološkog iskorištavanja vode. Uz predstavljanje nacrta prijedloga Zakona o otocima, ministar Šime Erlić iz Sali je tako najavio i javni poziv za pilot projekt poticanja ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava, jer uz Finsku i odnedavno Škotsku, Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja razvija posebno otočno zakonodavstvo, čime se potvrđuje da se otoci smatraju područjima od najvišeg nacionalnog značaja.

Novo i bolje

Prijedlog Zakona o otocima, koji donosi unapređenje postojeće i niz novih mjera za podizanje kvalitete života otočana, te osiguravanje zelene tranzicije i digitalne transformacije otoka, kazao je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, pripremao se dvije godine, a novi zakonodavni okvir odraz je realnih potreba otočana.

– Otočanima je na raspolaganju 150 milijuna eura, a od 2016. godine u otoke je uloženo više od 3,5 milijarde eura. ITP je posebni razvojni mehanizam za otočke uprave koje ulažu u ono što im je nasušno potrebno, kazao je Erlić, poručivši kako su “Otporan arhipelag” i “Energija otoka” samo dva od mnogo projekata koji se iz tog programa financiranju.

– “Energija otoka”‘ tako je, na primjer, projekt usmjeren na energetsku obnovu javnih ustanova. Iz istih izvora ugradit će se i desalinizator, kako bi sustav opskrbe vodom bio stabilan tijekom cijele godine.

Novim zakonom o otocima usredotočili smo se na brojne probleme, a najteži je svakako osiguranje zdravstvene zaštite, čemu želimo doskočiti ulaganjima u otočke ambulante i liječnike.

Trebamo poticajni model za zdravstvene djelatnike, kako bi ih zadržali na otocima. Djelom ćemo to učiniti sufinanciranjem kadrovskih stanova i najmom stanova, ali i boljim plaćama za otočke, u odnosu na liječnike koji rade na kopnu, rezimirao je Erlić.

Sali najsigurnija luka

Predstojnik Ureda premijera RH, Zvonimir Frka-Petešić na kraju je rezimirao kako je važan projekt za cijeli Dugi Otok i Zverinac sigurno bila dogradnja luke Sali, najveće ulaganje na otoku u zadnjih sto godina.

– Zahvaljujući novom lukobranu Sali su sada jedna od najsigurnijih luka našeg arhipelaga. Izdašna se sredstva ulažu u prometnu i komunalnu infrastrukturu, vatrogastvo, te odgoj i školstvo, kao i zaštićeni biser prirode – Telašćicu. Upravo će se na ovom otoku vidjeti mogu li biopročistači u kućanstvima potpomoći napore za boljim iskorištavanjem vode na otocima, poručio je Frka-Petešić, najavivši kako se puno ulaže u sustavno rješavanje vodno – komunalne infrastrukture otoka naše regije, čime bi otoci napokon trebali imati pitku vodu.

– Dokumentacija će biti gotova sljedeće godine, a voda će do otoka stići do otoka 2028. godine, obećao je Frka – Petešić, jer otočani iznadprosječno prudonose hrvatskom gospodarstvu, iako na njima živi tek svaki 30. žitelj Hrvatske.

– Cilj nam je u još se većoj mjeri okrenuti zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji otoka. Iako se naše mjere već sada tiču svih dijelova društva – građana, poslodavaca i otočkih općina i gradova, zdravstvena zaštita, ulaganja u tehnološka rješenja, gospodarenje otpadom i ugradnja pročistača nove su mjere koje predstavljamo, a brojne smo poboljšali.

Snažnije se usmjeravamo prema borbi protiv klimatskih promjena i zelenu infrastrukturu, pojasnio je ministar Erlić, te dodao kako žele poticati konkurentnost otočkih poduzetnika, financiranjem sto posto troška prijevoza vode, ali i poticati očuvanja radnih mjesta otočana.

U skladu sa Zakonom o otocima, otočni gospodarski subjekti sada bi trebali dobivati državnu potporu za trošak prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom u stopostotnom iznosu.

– Predvidjeli smo i snažnija ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu na otocima, povećanje materijalnih prava djelatnika i osiguranje privlačnih uvjeta kroz stambeno zbrinjavanje liječnika, najavio je Erlić, rezimiravši kako je posebna problematika gospodarenje otpadom, jer je ono posebno teško ostvarivo na pučinskim otocima.

Izgrađivat će se zato pretovarne stanice, sanirati stara odlagališta, izgraditi reciklažna dvorišta, sanirati divlja odlagališta i sufinancirati prijevoz otpada.

Odvodnja

– Voda je posebna priča koja ima vizionarsku dimenziju za naše otoke. Za ugradnju biopročišćivača otpadnih voda, jer se pilot projekt provodi upravo na Dugom otoku, osigurano je 300 tisuća eura.

Dok čekamo dolazak aglomeracija na otoke, sufinanciranjem u kućanstvima riješili bi se svih štetnih posljedica septičkih jama. Upravo bi s ovog mjesta željeli vidjeti kako će pročistači funkcionirati i koliko će biti popularni među građanima, zaključio je ministar Erlić.

Iz Uprave za otoke predstavili su konkretnije Javni poziv za pilot projekt poticanja ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava na Dugom otoku i Zverincu, kroz koji će se vlasnicima obiteljskih kuća prvi puta omogućiti sufinanciranje ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava kroz ugradnju biopročišćivača.

Na otocima često postoje septičke jame bez betonskog dna, vodopropusne, što znači da otpadne vode mogu završiti u moru. Sam biopročistač radi na principu bakterija koje jedu organski otpad.

Ugradnja je jednostavna, pročistač je ekološki prihvatljiv, visoke je učinkovitosti i dugotrajnosti, te je održivo rješenje za otoke, jer pročisti 95 posto otpada iz vode. Otpadne se vode tako tretiraju bez kemikalija, neugodnih mirisa, uz visok stupanj ekološke prihvatljivosti.

– Više od 50 posto otočana nije spojeno na sustav odvodnje, te se odvodnja najčešće rješava putem ekološki neodrživih septičkih jama. Novim smo programom željeli započeti rješavati ga i zato ovaj pilot projekt započinjemo na Dugom otoku i Zverincu, naglasio je ministar, dodavši kako žele program nastaviti i na drugim otocima.

– Deset do 20 milijuna eura moglo bi se utrošiti za ovaj projekt, naravno ovisno o broju i veličini kućanstava, rezimirao je Erlić.

Žedni otok

Prije početka službenog programa ministar Erlić obišao je i vodospremu i lokaciju za postavljanje desalinizatora u općini Sali, koji će biti financirani iz ITP-a za otoke u sklopu projekta “Energija otoka – Energetska tranzicija otoka Zadarske županije” s ciljem poticanja energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira implementacijom mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, te primjenom inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru.

– Napravili smo bušotinu iz koje namjeravamo crpiti more i desalinizirati ga u za to potrebnom postrojenju. Inače ju punimo iz Žmanskog izvora, tj. Malog i Velikog jezera, ali tijekom ljetnih mjeseci i za suša, njegova se izdašnost prepolovi. Zato ostatak potrebne vode namjeravamo namiriti desaliniziranjem dok otok ne dobije infrastrukturu s kopna, pojasnio je načelnik Općine Sali Zoran Morović, dodavši kako iz prirodnih izvora mogu namiriti oko 500 kubika vode, ljeti duplo manje, a desaliniziranjem bi mogli dobiti dodatnih 300 kubika vode.

– Ovo je projekt koji financiramo u sklopu našeg novog programa. Prioritet je u okviru politike zelenih i održivih otoka. Ovaj će desalinizator otok spašavati u sušnim mjesecima, a vrijedi oko 800 tisuća eura, dodao je ministar Šime Erlić.

Iz istog bi programa tako fotonaponske elektrane trebale niknuti na šest zgrada Psihijatrijske bolnice Ugljan, a energetsku obnovu čeka i osam zgrada javne namjene na području Općine Sali. Projektom je planirana i energetska obnova zgrade Općine Vir te modernizacija javne rasvjete na području te općine.